Izvor: Politika, 07.Jun.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kobna slutnja
Plima ilegalnih imigranata sa juga i manjak solidarnosti unutar briselske familije tim povodom – teme sednice ministara unutrašnjih poslova EU 11. juna u Luksemburgu
Letnja najezda ilegalnih imigranata na Mediteranu počela je tragično.
Naočigled obalskih vlasti nekoliko sredozemnih država ovih dana udavilo se već preko 30 ilegalnih imigranata. Smrt nepozvanih dođoša na pomorskim prilazima EU i odsustvo solidarnosti "familije" da se zajednički pozabavi tom >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << temom razgnevili su juče, drugi put za poslednjih sedam dana, Franka Fratinija, evropskog komesara za pravosuđe i unutrašnje poslove.
"Ovo leto biće tragično, kao i prošlo: na južnim obodima briselske familije EU će morati da se suoči sa rastućom plimom očajnih pečalbara. Ako EU nije u stanju da spasava ljudske živote, onda je to naš kolektivni poraz. Šokantno je da pred vratima Evrope ljudi umiru i da nema nikog da ih spase. O tome EU mora zauzeti jasan kolektivni stav", upozorio je juče u Fratini uoči sednice ministara unutrašnjih poslova EU 11. juna u Luksemburgu.
Na predlog Malte, ministarska sednica u Luksemburgu biće dobrim delom posvećena sve češćim pokušajima ilegalnih imigranata da se iskrcaju na mediteranske obale EU.
Malta nije "Samarićanin Evrope", upozorio je malteški ministar inostranih poslova Mišel Frendo, posle lavine međunarodne kritike koja je nedavno zasula La Valetu pošto je 18 ljudskih leševa pronađeno nedaleko od njene obale.
Od "obećane zemlje" 18 afričkih imigranata – 12 muškaraca, dva tinejdžera i četiri žene – dobili su na kraju samo parcele na francuskom groblju. Francuski ratni brod "La Mot-Pike" uplovio je ove sedmice u luku Tulon sa tragičnim tovarom 18 beživotnih tela pošto ih je fregata našla u vodama južnog Mediterana. Smrt 18 putnika bez ikakvih dokumenata usledila je zato što su Malta i Libija prethodno danima odbijale da dozvole iskrcavanje tada još živih imigranata, utvrdila je istraga. Posle višednevnih preganjanja La Valete, Tripolija i Pariza, vlada Nikolasa Sarkozija je dala zeleno svetlo za pogreb u Francuskoj, ali "slučaj 18" se neće tu završiti, odmah je obećao Franko Fratini. U prvi mah Fratini je optužio Maltu za "neshvatljivu odluku".
"Pomoći čoveku u nevolji na moru je obaveza od pamtiveka. Ne možete se skrivati iza birokratskih prepreka i puštati da ljudi umiru. Nijedna zemlja u istoriji nije tu pomoć tako otvoreno odbila kao što je to ovog puta bio slučaj. Odluku Malte je teško razumeti i ona se ne sme ponoviti", upozorio je Fratini. Suočena sa osudom međunarodne javnosti, vlada u La Valeti je oštro odbila odgovornost.
"Ti Afrikanci su počeli da se dave u libijskim vodama, zašto niko ne upire prstom u Tripoli? Malta se suočava sa plimom ilegalnih imigranata. EU bi morala da nađe novi način da podeli taj teret", uzvratio je malteški ministar Mišel Frendo.
Ko treba da spasava ilegalne pečalbare za slučaj da piroga kojom su krenuli potone? Ko plaća troškove njihovog spasavanja, smeštanja u prihvatne centre Crvenog krsta, sahranjivanje...?
EU tek treba da uobliči jedinstveni stav o pomoći imigrantima na moru. Ali, odsustvo unutrašnje solidarnosti među članicama EU, onih koje nemaju izlaz na more sa onima koje primaju pomorske nalete pečalbara, već ozbiljno brine Franka Fratinija.
"Sve članice EU imaju moralnu i institucionalnu obavezu da pokažu solidarnost u rešavanju problema ilegalnih imigranata. Mogu se razumeti valjani argumenti Malte ili Kipra, ali se ostalim članicama mora objasniti da i njih jednog dana može snaći isti problem. Članice EU su se pismeno obavezale da će finansirati rad FRONTEX-a, agencije za kontrolu pomorskih granica EU", podsetio je juče Fratini. Od najavljene armade – 115 brodova, 25 helikoptera i 23 aviona u sastavu FRONTEX-a ove godine, članice EU su obezbedile sredstva tek za jednu desetinu te opreme, objavio je Fratini.
Koliko će pečalbara stradati pre nego što EU osmisli zajedničku strategiju?
Tanja Vujić
[objavljeno: 07.06.2007.]











