Izvor: Glas javnosti, Tanjug, 24.Mar.2009, 02:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Islađanke rađaju najviše beba

REJKJAVIK - Posle mnoštva sumornih vesti o krahu nacionalne ekonomije, padu vlade i neizvesnom razvoju njihove doskora prosperitetne privrede, Islanđane je ovih dana veoma obradovao podatak da je njihova zemlja značajno povećala stopu nataliteta i da se lani, s procentom 2,14 dece po ženi, popela na prvo mesto među evropskim zemljama.

Tim statističkim podatkom potvrđena je ispravnost vladinih mera donetih početkom ovoga veka radi povećanja prirodnog priraštaja stanovništva, >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << koji je godinama bio veoma nizak.

Bujanje nacije

Stručnjaci, piše dopisnik Tanjuga, sada procenjuju da je „bujanju nacije“ najviše doprinelo uvođenje plaćenog odsustva, sem za majke, i za sve očeve koji dobiju prinovu u porodici.

Reč je o zakonskoj odredbi donetoj 2000. godine na osnovu sagledavanja takve prakse u susednim, nordijskim zemljama.

Po tom rešenju, svaki otac i majka novorođenih beba stiču pravo na po tri meseca plaćenog odsustva i još tri meseca koje mogu da međusobno podele. U svakoj varijanti odsutnosti s posla, zagarantovano im je 80 odsto plate.

Island ima svega 320.000 stanovnika, što je za nekoliko hiljada manje nego u poslednjim decenijama prošlog veka. Iako je, u međuvremenu, standard zemlje porastao, porast nataliteta nije bio u skladu sa stvarnim mogućnostima.

Lani je, konačno, zabeležen veliki skok jer je rođeno 4.835 beba, ili 275 više nego 2007. godine.

„Samo dva puta u istoriji - 1959. i 1960. Island je dobio više novorođenčadi nego prošle godine“, piše u izveštaju državnog Statističkog zavoda.

Očekuju još beba

Mali Island se tim rezultatom vinuo na prvo mesto u Evropi. Na drugom mestu je Francuska, sa prosekom od 2,02 deteta po majci.

Islanđani se nadaju da će tendencija visokog priraštaja stanovništva biti zadržan i dalje, iako se u izveštajima o krizi u zemlji već govori o teškoćama u snabdevanju hranom - zbog manjka para za finansiranje uvoznika.

Island je primoran da, zbog surove klime, uvozi gotovo svu hranu iz sveta.

Neminovan pad životnog standarda mogao bi da zabrine bračne parove koji planiraju da imaju više dece.

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.