Hitler apatrid, Šper lažljivac

Izvor: Politika, 14.Mar.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hitler apatrid, Šper lažljivac

Adolfu Hitleru preti posthumno oduzimanje nemačkog državljanstva ukoliko vlasti potvrde ovu inicijativu poslanika Izolde Salman iz nemačke savezne države Donje Saksonije. Političarka tim "simboličnim korakom" želi da poništi vezu nacističkog lidera sa gradom koji ona zastupa.

Tako bi Firer 62 godine posle smrti, zahvaljujući upornosti aktivistkinje Salman koja je ubedila Socijaldemokratsku stranku (SDP) da podrži njen zahtev, mogao da ostane bez državljanstva koje mu je dodeljeno >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << 1932. na njegov zahtev. Inicijatori traže da nadležni razmotre može li se državljanstvo dato Hitleru 1932. – ukinuti.

Hitler, rođen u Austriji, smatrao je da će kad službeno postane Nemac ukloniti prepreke za političku karijeru u mnogo većoj zemlji. U to ime je zatražio otpuštanje iz austrijskog državljanstva već 1925. s obrazloženjem da u Nemačkoj živi još od 1912. i da je služio u nemačkoj vojsci tokom Prvog svetskog rata. Austrija se složila, a Hitler je narednih sedam godina bez ikakvog državljanstva čekao da postane Nemac. Konačno mu je želja uslišena u gradu Braunšvajgu u čijoj je vladi radio, posle čega je postao kandidat za Rajhstag. Kada su mu lokalne vlasti čestitale prijem u državljanstvo, Hitler je odgovorio: "Ne meni, Nemačkoj treba da čestitate."

Kasniji izbor mesta Folksvagenove fabrike u obližnjem Volfsburgu bio je čin Hitlerove zahvalnosti Braunšvajgu za dodelu državljanstva (25. 2. 1932.), uoči preuzimanja mesta nemačkog kancelara januara 1933.

Sada su naslovi poput "Hitler možda više neće biti Nemac" preplavili sajtove medija širom Evrope, a gospođa Salman za najnoviji hanoverski "Algemajne cajtung" kaže da bi u ime Braunšvajga htela da "raščisti tu stvar, jednom zauvek", iako ne želi ovim simboličnim gestom da spira ljagu sa istorije grada koji je bio jako nacističko uporište tridesetih godina prošlog veka: "Ovo ne bi smelo da služi izigravanju istorije u smislu: &Pa on uopšte i nije bio Nemac.' To nije moja namera kao socijaldemokrate. Ono što želim jeste da raskinem razvikanu vezu između mog grada i vođe nacista."

Treba napomenuti da je Braunšvajg već oduzeo Hitleru titulu počasnog građanina 1946., dakle godinu dana posle njegove smrti i kraja Drugog svetskog rata, ali time ovaj diktator još nije postao apatrid, lice bez državljanstva. Ali aktuelni napor da mu se potpuno odrekne pravo na nemačko državljanstvo – uz činjenicu da je u periodu 1925–1932 bio bez ikakvog državljanstva – mogao bi, podseća "Špigl", da naleti na nepremostive prepreke.

To je potvrdio i jedan od zvaničnika Ministarstva pravosuđa Donje Saksonije, koji je ovim povodom rekao: "Smrt je smrt, posle više ništa ne možete da oduzimate." Očekuje se da će odluka po pitanju Hitlerovog statusa u Nemačkoj pasti kroz nekoliko sedmica.

Istovremeno je engleski "Gardijan" objavio vest da su pronađena pisma koja otkrivaju da je Albert Šper znao za plan o holokaustu, što je ovaj Hitlerov bliski saradnik i glavni arhitekta uspeo da porekne na suđenju u Nirnbergu i tako spase glavu.

Šper je u pismu koje je 1971. poslao Helen Žanti, udovici lidera belgijskog pokreta otpora, priznao da je prisustvovao konferenciji na kojoj je Hajnrih Himler, glavešina SS i Gestapoa, obelodanio planove za uništenje Jevreja.

Šper je u Nirnbergu tvrdio da je sastanak napustio pre kraja i da zato ništa nije čuo o planiranom holokaustu, što ga je poštedelo od egzekucije, podseća "Gardijan". Umesto da se posle rata suoči sa smrću poput mnogih najviših nacističkih vođa, Šper je 20 godina proveo u zatvoru, osuđen uglavnom zbog korišćenja zarobljenika za ropski rad, dok je oslobođen po prve dve tačke optužnice – za agresorski rat i zaveru.

U pismu gospođi Žanti napisanom uoči Božića 1971. Šper je priznao da "nema sumnje da je 6. oktobra 1943. bio prisutan kada je Himler najavio da će svi Jevreji biti pogubljeni". Šper je umro u Londonu 1981. a da ni rečju nije javno ponovio ono što se usudio da poveri samo madam Heleni.

Svetlana Vasović-Mekina

[objavljeno: 14.03.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.