Izvor: Blic, 08.Nov.2003, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
HDZ se vraća
HDZ se vraća
U Hrvatskoj je i zvanično započela kampanja za parlamentarne izbore koji će se održati 23. novembra. Za zastupnička mesta u Saboru boriće se 5.119 kandidata, u proseku po 34 za jedno mesto, što je znatno više nego na prethodnim izborima.
Hrvatska živi u znaku izbora i izbornog nadmetanja pojedinih stranaka, posebno onih najjačih i najbogatijih, koje su okačili svoje džambo-plakate, skupim oglasima napunile i elektronske i pisane medije, angažovale >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << za visoke honorare 'svoje' estradne zvezde, pobrinule se da na tim skupovima bude u izobilju i jela i pića...
Jedna sekunda za oglase na državnoj televiziji košta gotovo 200 evra, jednočasovni nastup na zagrebačkoj 'Otvorenoj televiziji' (OTV) oko 11.000 evra.
Najbogatija stranka SDP sklopila je ugovor sa popularnom pevačicom Severinom da za 200.000 evra nastupi na deset izbornih skupova te stranke, što je izazvalo zgražavanje javnosti. Za tu pevačicu su se otimali i HSS i HDZ, ali su joj nudili niži honorar. Vodeće političke stranke utrkuju se svojim izbornim parolama u dokazivanju ljubavi prema Hrvatskoj. SDP je izabrao parolu: 'Da! Za Hrvatsku', što su politički analitičari uporedili sa nekadašnjom Tuđmanovom parolom: 'Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za šta'. HDZ je za svoju glavnu parolu izabrao 'Pokrenimo Hrvatsku!', HSS 'Volim svoju zemlju', HSLS - DC 'Nova snaga za bolju Hrvatsku'. I Slaven Letica, kandidat ultradesnog Đapićevog HSP-a, smislio je slogan: 'Misli evropski, glasaj hrvatski'. On se prekjuče, odeven kao ban Jelačić, uputio na slovenačku granicu i od slovenačkih vojnika zatražio da napuste okupiranu teritoriju.
Većina političkih analitičara u Hrvatskoj slaže se u oceni da su ovo najneizvesniji parlamentarni izbori do sada. Vlada strah da bi se HDZ mogao vratiti na vlast. Za povratak te stranke na vlast indirektno su se založili i hrvatski biskupi, uputivši katoličkim vernicima pastirsko pismo sa uputstvima za koga treba da glasaju. Brojna istraživanja javnog mnjenja daju različite rezultate, ali je ipak u svim anketama HDZ prvi, a Račanov SDP drugi. Na trećem mestu je ili Hrvatska narodna stranka Vesne Pusić ili Hrvatska seljačka stranka Zlatka Tomčića, zatim Budišin HSLS i Granićev Demokratski centar, pa Đapićev HSP.
Da li će izborni prag od pet odsto preći još neke stranke (Hrvatski blok Ivića Pašalića, HIP Miroslava Tuđmana, socijalisti (SRP) Stipe Šuvara i još neke), zasad je teško prognozirati, kao što je teško prognozirati i koja će stranka (SDP ili HDZ) dobiti mandat da sastavlja buduću vladu. Izvesno je da ni jedna ni druga stranka neće dobiti dovoljno mandata da bi sama mogla da formira izvršnu vlast, pa će njihove šanse zavisiti od broja zastupnika manjih stranaka koje će im se prikloniti, kao i od osam zastupnika nacionalnih manjina među kojima i trojice srpske manjine, čiji je ulazak u Sabor zagarantovan bez obzira na broj glasova, te od još nepoznatog broja zastupnika dijaspore - hrvatskih državljana koji više nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj već u nekoj drugoj državi, što se odnosi i na Hrvate iz BiH i Srbe iz Hrvatske.
Neki političari i mediji prognoziraju da bi čak moglo doći i do postizborne koalicije između SDP-a i HDZ-a, što te stranke zasad negiraju, ali i predsednik Mesić ne isključuje takvu mogućnost. Mira Babić-Šuvar
