Drugi krug izbora

Izvor: Deutsche Welle, 05.Maj.2019, 08:43   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Drugi krug izbora

Zemlja sa novim imenom čeka novu predsednicu ili novog predsednika. Na konačni ishod ovih izbora, veći uticaj bi mogla da ima mobilizacija birača, nego to ko se biračama stvarno čini kao bolja opcija.

Manje od četiri meseca nakon stupanja na snagu istorijskog sporazuma sa Grčkom, građani novoimenovane Severne Makedonije danas će glasati za novog predsednika u toj visoko polarizovanoj zemlji.

Kandidat vladajuće partije levog centra, Stevo Pendarovski i konzervativna >> Pročitaj celu vest na sajtu Deutsche Welle << Gordana Siljanovska-Davkova, suočiće se po drugi put, nakon što u prvom krugu nije postignut rezultat koji bi pokazao jasnog pobednika. Pendarovski je osvojio 42,85 posto glasova, a Siljanovska-Davkova 42,24 posto.

Emigracija umesto glasanja

Iako predsednik u velikoj meri ima samo ceremonijalnu ulogu, izbori se smatraju prvim velikim testom za prozapadnu vladu koju predvodi socijaldemokrata Zoran Zaev - usred apatije i razočaranja, posebno kod mlađe generacije, zbog nedostatka napretka vlade u rešavanju problema visoke nezaposlenosti i korupcije.

Samo 41,8 posto od 1,8 miliona registrovanih birača balkanske države glasalo je na prvom krugu izbora održanim 21. aprila. To je najniža izlaznost na ukupno šest održanih predsedničkih izbora nakon nezavisnosti od bivše Jugoslavije 1991. godine. Da bi se drugi izborni krug 5. maja smatrao važećim, potrebno je preći prag od 40 posto. Inače, drugi i konačni petogodišnji mandat konzervativnog predsednika Gjorgea Ivanova završava se 12. maja.

Pošto su prosečne plate u zemlji oko 400 evra i više od petine stanovništva je bez posla, mnogi se odlučuju da emigriraju umesto da glasaju. „Umorni smo od glasanja u ovoj zemlji, jer se ništa ne menja", izjavila je za DW Irena, 30-godišnja diplomirana pravnica iz Skoplja. "Nadam se da ću dobiti priliku da napustim zemlju u bliskoj budućnosti".

Obećanje o reformama

Međutim, slaba ekonomija i masovna emigracija retko se tematizovala tokom predizborne kampanje. Kampanja Pendarovskog pod sloganom „Zajedno napred" bila je fokusirana na očekivani ulazak u NATO i EU perspektivu zemlje.

"Ovo su istorijski izbori za našu zemlju kada odlučujemo između dva radikalno suprotna koncepta za državu i njenu budućnost", rekao je Pendarovski pristalicama tokom skupa u gradu Štipu u sredu. "Druga strana želi da nas vrati (...) i ponovo izoluje zemlju", rekao je on, ukazujući na nacionalističku opoziciju i Siljanovsku-Davkovu.

Skoplje

Najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE, nakon 11 godina na vlasti od 2006. do 2017. želi da povrati svoj ugled i osvoji etnički makedonske birače nezadovoljne promenom imena i sporazumom s Grčkom. Kandidatkinja iz ove stranke, Siljanovska-Davkova je uglavnom kritikovala Prespanski sporazum i obećavala da će doneti "pravdu Makedoniji". Iako je tokom kampanje odbila da koristi novo ime sa pridevom „Severna", Siljanovska-Davkova je obećala da neće koristiti „ceo svoj predsednički mandat" za promenu sporazuma s Grčkom, već da će „reformisati zemlju".

„U ovom trenutku Makedonija nije lepo mjesto za život. Makedonija mora biti reformisana u svakom pogledu. A reforme moraju početi od vrha", rekla je ona tokom skupa u gradu Bitoli.

Kome će ići glasovi albanskih glasača?

Dok analitičari očekuju tesnu izbornu utrku, pravi problem ostaje zakonski prag. Ako se ne ispuni minimum odziva glasača, podeljenu zemlju čeka neizvesna politička budućnost.

Etnički Albanac Blerim Reka je u prvom krugu bio na trećem mestu sa 10,57 posto glasova. On nije rekao da li će podržati nekog od dva kandidata na izborima 5. maja. Etnički Albanci čine oko 25 posto stanovništva Severne Makedonije, a glasovi Reke mogli bi biti presudni za uspeh izbora.

Zamenik premijera i član najveće stranke etničkih Albanaca u vladi - DUI, Bujar Osmani upozorio je u četvrtak da bi neuspeh - neispunjavanje praga od 40 posto - mogao značiti probleme celoj zemlji. „Ako se prag ne ispuni, to bi značilo veliku krizu u Republici Severnoj Makedoniji i gubitak perspektive za budući razvoj", rekao je Osmani lokalnoj televiziji.

Premijer Zoran Zaev takođe je govorio o rizicima preniske izlaznosti i rekao da postoje tri opcije ako se to ipak dogodi: održavanje novog kruga glasanja, usvajanje ustavnih izmena kako bi se uklonio prag ili davanje ovlašćenja parlamentu da imenuje predsednika.

Međutim, kako zemlja čeka završni proces ratifikacije u zemljama članicama do kraja godine kako bi postala punopravna članica NATO, a obećani početak pregovora o pridruživanju EU odložen je za septembar, nova runda izbora je poslednja stvar koja je potrebna vladi Zaeva.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Nastavak na Deutsche Welle...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Deutsche Welle. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Deutsche Welle. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.