Izvor: B92, 05.Avg.2002, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dogodilo se na danasnji dan, 5. avgust
1716. - Austrijski feldmarsal francuskog porekla Fransoa Eugen Savojski na celu armije od 40.000 vojnika u bici pod Petrovaradinskom tvrdjavom naneo je tezak poraz turskim snagama od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali Pase. U bici koja je Austrijancima omogucila da ubrzo zauzmu Beograd, poginulo je najmanje 30.000 turskih vojnika.
1844. - Rodjen ruski slikar Ilja Jefimovic Rjepin, zacetnik ruskog kolorizma i sjajan portretista. Radio je i zanr slike iz seljackog zivota, a >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << posebno je znacajan po kompozicijama ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Zaporosci", "Povratak iz progonstva", "Carevna Sofija").
1850. - Rodjen francuski pisac Anri Rene Alber Gi de Mopasan, jedan od najizrazitijih predstavnika evropskog naturalizma. Napisao je oko 300 pripovjetki i sest romana, pisao je i pozorisne komade, putne beleske, pesme. Dela: romani "Jedan zivot", "Nova banja", "Pjer i Zan", pripovetke "Strasti", "Nalicja", "Zamke", "U ratu", "Vodom".
1858. - Polozen prvi transatlantski kabl kojim je uspostavljena telegrafska veza izmedju Kanade i Velike Britanije. Postavljanje linije trajalo je dugo jer je na dnu Atlantskog okeana kabl cesto pucao, a sluzio je samo do 1. septembra 1858, kad je veza prekinuta.
1895. - Umro nemacki filozof Fridrih Engels, jedan od osnivaca naucnog socijalizma i najblizi saradnik Karla Marksa. Njegova porodica posjedovala je fabrike u Nemackoj i Engleskoj. Osnovne postavke materijalistickog poimanja sveta je izlozio u "Anti-Diringu". U saradnji s Marksom je napisao "Nemacku ideologiju" i "Manifest komunisticke partije" i organizovao Prvu internacionalu - medjunarodno udruzenje radnika osnovano 1864. Posle Marksove smrti 1883. nastavio je rad u Drugoj internacionali osnovanoj 1889. i napisao "Poreklo porodice, privatne svojine i drzave" i "Ludvig Fojerbah i kraj nemacke klasicne filozofije". Posljednje godine zivota, koje je proveo u Londonu gdje je i umro, posvetio je redigovanju drugog i treceg toma Marksovog "Kapitala". Ostala dela: "Skica za kritiku nacionalne ekonomije", "Polozaj radnicke klase u Engleskoj", "Sveta porodica ili kritika kriticke kritike protiv Bruna Bauera i kompanije".
1906. - Rodjen americki filmski reziser Dzon Hjuston, jedan od najistaknutijih americkih sineasta 20. vijeka. Snimio je mnostvo filmova, najvise pustolovnog i kriminalistickog zanra, pri cemu je iskazao realisticnost u izrazu i strogost u formi, ali i sklonost sentimentalizmu i romantici. Filmovi: "Malteski soko", "Rt Largo", "Bejasmo stranci", "Blago Sijera Madre", "Dzungla na asfaltu", "Crvena znacka za hrabrost", "Africka kraljica", "Mobi Dik", "Noc iguane", "Odsjaj u zlatnom oku", "Grad izobilja", "Nas covjek iz Australije", "Sudija za vesanje", "Eni", "Ispod vulkana".
1914. - Crna Gora u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj, prikljucivsi se tako napadnutoj Srbiji.
1915. - Nemci u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku prestonicu Varsavu.
1930. - Rodjen americki astronaut Nil Armstrong, prvi covek koji je stupio na tlo Meseca, izasavsi 20. jula 1969. iz lunarnog modula "Orao" lansiranog sa svemirskog broda "Apolo 11" koji je kruzio oko Zemljinog satelita.
1940. - Letonija usla u sastav SSSR pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalisticka Republika.
1943. - U Moskvi, prvi put u Drugom svetskom ratu, plotunima iz 222 artiljerijska orudja obelezene pobjede nad nemackim trupama na Istocnom frontu. U snaznoj protivofanzivi Crvene armije oslobodjeni su gradovi Orel i Bjelgorod.
1949. - U Ekvadoru u zemljotresu poginulo oko 6.000 ljudi.
1960. - Gornja Volta (sadasnja Burkina Faso) stekla nezavisnost od Francuske.
1962. - Umrla americka filmska glumica Merilin Monro, jedan od najvecih erotskih simbola u istoriji filma. Teret mega zvijezde i ljubavne afere s vodecim politicarima SAD su izazivale stalne psihicke krize i zivot je okoncala samoubistvom. Filmovi: "Dzungla na asfaltu", "Nijagara", "Majmunska posla", "Autobuska stanica", "Muskarci vole plavuse", "Rijeka bez povratka", "Sedam godina vjernosti", "Neki to vole vruce".
1963. - U Moskvi SSSR, SAD i Velika Britanija potpisali sporazum o zabrani nuklearnih proba u atmosferi, vasioni i pod vodom, sto je, posle raketne krize oko Kube, bio prvi znak popustanja napetosti u medjunarodnim odnosima.
1974. - Predsednik SAD Ricard Nikson, predajuci magnetofonske trake istraznom sudiji, javno priznao da je ucestvovao u prikrivanju afere Votergejt.
1984. - Umro velski pozorisni i filmski glumac Ricard Dzenkins, poznat kao Ricard Barton, koji se sjajnim talentom najprije nametnuo u pozoristu igrajuci karakterne uloge u dramama Vilijama Sekspira, posle cega je ostvario sjajnu filmsku karijeru. Filmovi: "Kleopatra", "Beket", "Ana od hiljadu dana", "Ukrocena goropad", "Dr Faust", "Komedijasi", "Trocki", "Sutjeska".
1995. - Vojska Hrvatske usla u Knin. Iz Krajine - teritorije formalno pod zastitom mirovnih snaga UN - izbeglo je gotovo svo stanovnistvo, najmanje 250.000 ljudi, a hrvatske snage su tokom te akcije i posle nje pocinile mnostvo ratnih zlocina nad srpskim civilima.
1997. - Prilikom pada juznokorejskog putnickog aviona na pacificko ostrvo Guam prezivelo samo 26 od 254 ljudi u letelici.
1998. - Umro bugarski diktator Todor Zivkov, devet godina posle zbacivanja s vlasti. Kao komunisticki diktator s prakticno neogranicenim ovlascenjima vladao je Bugarskom od 1954. do 1989.
