Dobar život na klackalici

Izvor: Večernje novosti, 19.Okt.2013, 22:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dobar život na klackalici

ZAPAŽANjE nekadašnjeg predsednika Amerike, demokrate Džimija Kartera (89), da je razlika u primanjima u SAD toliko porasla da srednja klasa danas više liči na siromašne Amerikance u vreme kada je on bio na čelu Bele kuće, samo je slikoviti izraz velikog globalnog preokreta. Ujedinjene nacije ga karakterišu kao istorijski, neviđen u poslednjih 150 godina.Industrijska revolucija u 19. veku, koja je preobličila ekonomije Britanije, SAD i Nemačke, podstičući rast primanja osnažila je stvaranje >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << srednje klase u ovim zemljama, koja je postala stub njihovog razvoja. Nešto slično događa se tokom poslednje decenije, samo na drugom kraju sveta.Otkako su se devedesetih godina prošlog veka Kina, Indija i Istočna Evropa otvorenošću uključile u svetsku ekonomiju, radna snaga u svetu se udvostručila na tri milijarde. Poslovi su globalizovani, a jeftina radna snaga, investicioni fondovi i prenos znanja izvukli iz siromaštva milione ljudi u ovim zemljama, dajući snažan vetar u leđa njihovim ekonomijama.Korist je videla i relativno mala zapadna elita, koja je, poslujući jeftinije na novim prostorima, sve obilnije punila džepove. No, na Zapadu se paralelno odvijao i tihi proces siromašenja tamošnje srednje klase.Nagli razvoj ekonomija u Kini, Indiji, Brazilu... stvorio je armiju onih koji posle dugog siromaštva počinju da uživaju u čarima života nekada ekskluzivno rezervisanog za Zapad. Nova srednja klasa u Kini, Indiji i Brazilu dala je toliki zamajac ekonomijama ovih zemalja da se izjednačila sa veličinom sedam najrazvijenijih zemalja sveta (G7).Za to vreme, primanja ljudi srednje klase u Americi, i nešto manje u Evropi, stagniraju. Početkom ovog milenijuma, prvi put je rast BDP zemalja u brzom razvoju značajno pretekao EU i SAD. Obama podseća da je Amerika posle Drugog svetskog rata stvorila „najsnažniju ekonomiju i srednju klasu koju je svet ikad znao“ i da želi da izgradi „ekonomiju sposobnu da traje“:- Ne želim zemlju u kojoj je malom broju ljudi mnogo dobro, dok sve više Amerikanaca jedva sastavlja kraj sa krajem - poručio je predsednik SAD Barak Obama prošle godine, u govoru o stanju nacije.Upozoravajući da to „počinje da narušava Ameriku“, Obama želi da poreskom politikom zadrži poslove u SAD i nagrađuje one koji ne sele biznise u inostranstvo, već grade fabrike u Americi. Njegove želje deli sve veći broj Amerikanaca suočenih sa nezaposlenošću, nesigurnim poslovima i manjom kupovnom moći, koji „američki san“ pretvaraju u mit.No, globalizacija, u početku toliko hvaljena zbog porasta svetskog bogatstva, nezaustavljivo uzima danak. Američki politikolog koji je pisao o kraju istorije, Frensis Fukujama, primećuje da ona već urušava srednju klasu kao noseći deo liberalnog društva i izlaže rizicima samu demokratiju. Jer, najstabilniji sloj uviđa da sistem slabo radi za njih.SAVET - NAJBOGATIJIMA u SAD bilo bi mnogo bolje da svi Amerikanci žive u pristojnim kućama, da mogu da plaćaju za njih, i da imaju dovoljno primanja da budu dobri kupci za proizvode koje pravimo - smatra bivši lider SAD Džimi Karter.Prema predviđanjima američkog „Brukings instituta“, od sadašnjih 1,8 milijardi, do kraja decenije srednjom klasom će se smatrati 3,2 milijarde. Ali, ona će činiti osnovu sasvim drugačijeg sveta, jer će za samo deset godina srednjoj klasi u Americi i Evropi pripadati svega trećina tog broja.Do 2030, u Aziji će biti i do deset puta više onih koji uživaju u čarima udobnog života nego u Severnoj Americi, i pet puta više nego u Evropi. Bolji život iskusiće Južna Amerika, gde se očekuje rast pripadnika srednje klase od 181 na 313 miliona. I u Africi i na Bliskom istoku se veruje da će srednjoj klasi pripadati duplo više od sadašnjih 137 miliona ljudi.Nova armija srednje klase nosi promene. Prema očekivanjima UN, pripadnici nove srednje klase zahtevaće, pored ostalog, bolju zaštitu prirode i veću transparentnost u radu vlada i otvoriće pitanje onog najvažnijeg - ravnomernije raspodele bogatstva.

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.