Izvor: Blic, 24.Jan.2018, 22:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Da li će u Davosu biti STAVLJENA TAČKA na kriptovalute ili će se roditi NOVI SVET?

Velike svetske finansijske institucije još ne znaju da li da se usprotive kriptovalutama ili da se priključe onima koji u njih investiraju, o čemu će se raspravljati i u Davosu.

Nakon što su ukupna tržišna vrednost svih kriptovaluta skočile sa 20 milijardi na više od 540 milijardi dolara, finansijski establišment više ne može da ignoriše ni njih, niti "blokčejn" tehnologiju, iako je bitkoin proglašen za "prevaru" i "sredstvo za pranje novca".

"Blokčejn" >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << (u bukvalnom prevodu "lanac blokova - prim. aut.) je tehnologija koja daje moć kriptovalutama, ali takođe omogućuje deljenje šifrovanih podataka (koji se tiču svega - od novca do medicinskih dosijea) između kompanija, ljudi i institucija. Štiti podatke od prevare dok istovremeno obaveštava sve uključene strane o njihovim izmenama.

Najveća pretnja sadašnjim finansijskim institucijama je ta što je "blokčejn" tehnologija bazirana na deljenju jedne verzije baze podataka sa više zainteresovanih strana, bez kontrolnog tela u sredini. Kao rezultat, kliring kuće i različite berze bi bile izbačene iz procesa, dok bi veliki igrači na tržištu valuta poput JP Morgana i Sitigrupa, izgubile deo kolača koji bi pripao manjim bankama koje počinju da koriste "blokčejn".

Do sada, debata o kriptovalutama je stavila vernike u moć tehnologije da "očisti" sve što nije u redu sa današnjim finansijskim sistemom, tradicionalno orijentisane protiv establišmenta, na suprotnu stranu protiv vodećih finansijskih lidera, koji brinu da je taj novac "prljav" i upozoravaju investitore da su kriptovalute "mehur".

Džejmi Dimon, izvršni direktor "JP Morgan", jedan od najglasnijih protivnika kriptovaluta nedavno je izjavio da "žali što je bitkoin nazvao prevarom".

Adam Ludvin, direktor kompanije "čejn", koja snabdeva blokčejn sistemima finansijske grupe poput "Nasdaka", prihvata kritike da je kripto-imovina teška za procenu, precenjena, neefikasna i praćena nerazumevanjem i lošim vođenjem.

On tvrdi da kriptovalute imaju jednu veliku prednost, a to je otpornost na cenzuru. Ništa ne može da spreči transakciju u bitkoinima jer se ona obavlja između dve strane, a bez kontrolnog tela u sredini.

On je dao primer klijenta koji plaća jelo preko aplikacije "Venmo", sa pratećom porukom u kojoj piše: "Hvala na predivnom persijskom jelu". Tu uplatu je stopirala banka zbog reči "persijsko". Tako nešto, kaže Ludvin, ne bi moglo da se desi s bitkoin uplatom.

Mnoge banke odbijaju da uopšte dodirnu kriptovalute, dok su pojedine, poput nekih instucija u Velikoj Britaniji, odbile da odobre hipoteku klijentima koji su svoje nekretnine platili zaradom na kriptovalutama, "jer je nemoguće trasirati poreklo novca".

Ipak, mnoge velike finansijske institucije investiraju mnogo novca i vremena u istraživanje "blokčejn" tehnologije, kako bi unapredili različite usluge. Kako piše "Fajnenšl tajms", već postoje pokazatelji da kriptovalute imaju svoje mesto i na Volstritu u vidu "bitkoin fjučersa". Goldman saks i Morgan Stenli odobravaju takve ugovore klijentima, dok vode računa da sami direktno ne trguju kriptovalutama i ne čuvaju ih za klijente.

U međuvremenu, ubrzano raste interesovanje investitora za "blokčejn" startape i inicijalnu ponudu kriptovaluta. Inicijalne ponude (ICOs) su prikupile 3,4 milijarde dolara investicija u startape, ali na totalno neregulisanom tržištu. Umesto IPO (Initial public offering) u deonicama, i velike IT firme, poput aplikacije "Telegram", rešile su da prikupe sredstva kroz ICO (Initial Coin Offering), izdavanjem kriptovalute, umesto izdavanjem akcija.

Banke u ovoj priči bivaju potpuno skrajnute, kaže Olivije Busman, bivši CIO u UBS banci. To je verovatno i razlog zašto banke pozivaju zakonodavce da se bave novim valutama.

- Ne možemo da poreknemo da se stvari menjaju. Svet će za 10 godina koristiti kriptovalute, ali to mora da bude regulisano. To je ključ - rekao je Benoa Legrand, šef inovativne kancelarije holandske ING banke.

Entoni Dženkins, bivši šef "Barklejsa" koji zagovara "blokčejn" tehnologiju, veruje da će uticaj na finansijski svet i novac biti "dubok".

- Ako možete da zamislite svet sa samo jednom globalnom digitalnom valutom, zamislite kakve bismo prednosti imali, kao i koliki bi troškovi izašli iz sistema. Ovo je možda daleka budućnost, ali mislim da nije predaleka", kaže Dženkins.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.