Izvor: Politika, 22.Sep.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čuvari Gebelsovog nasleđa

Širom Evrope pokrenuti su ili su u pripremi postupci protiv odgovornih za sadržaje platforme "Ju tjub" zbog širenja rasističke, (neo)nacističke i radikalno islamističke propagande Guglovom internet-portalu "Ju tjub" preti zabrana rada u više evropskih država – zbog širenja rasističke, (neo)nacističke i radikalno islamističke propagande.

Prva pravosnažna zabrana izrečena je minule nedelje u Turskoj. Odlukom suda u anadolskom gradu Sivas, tamošnjem telekomu je naloženo >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << da zabrani emitovanje sadržaja sa platforme popularnog muzičkog i video-portala preko Interneta. U uvredljivim video-klipovima na najgrublji je način vređano sećanje na osnivača Turske republike Mustafe Kemala Ataturka. Nisu pošteđeni ni predsednik države Abdulah Gul, ni premijer Redžep Tajip Erdogan.

Turska afera nadovezala se na istragu koja se vodi u Austriji. Posle objavljivanja nacističkih video-seansi u kasarni pograničnog garnizona u Salcburgu na portalu "tjuba", vojna komanda je podnela prijavu protiv "Ju tjuba" zbog pokušaja narušavanja ugleda vojske – prepoznati akteri, austrijski vojnici, naravno, sankcionisani su. Do sličnog razvoja situacije moglo bi da dođe u Nemačkoj gde grupa nevladinih organizacija, predstavnika verskih zajednica i udruženja građana priprema kolektivnu tužbu protiv "Ju tjuba".

Govor mržnje

Kriju li se čuvari Gebelsovog nasleđa iza jedne od najomiljenijih internet-platformi omladine, kako tvrde nemački i austrijski komentatori?

Profesor Helmut Toma, pokrovitelj akcija nemačkog Društva protiv zloupotrebe Interneta, tvrdi da je nedvosmisleno reč o kršenju zakonskih odredbi protiv širenja rasizma i (neo)nacizma. Toma navodi primere koji ukazuju na dimenziju rasističke propagande: "Noć na Misisipiju rasvetljavaju plamena raspeća, poneka prljava čamuga spasava goli život svoj, bežeći bez traga u tmini toj..." Lid rok pamfleta posvećen Kju kluks klanu – peva ga grupa "Komando Frajsler" – svrstan je u red najtraženijih klipova Guglovog video-portala. Klip je u Nemačkoj, u prvih osam meseci ove godine, posećen četiri stotine hiljada puta. Korisnici su dali prednost samo nadrinostalgičnoj baladi "Šturmfirer u esesu", rok grupe "Landser" – posećena je u istom periodu pola miliona puta.

Poreklo naziva neonacističkih muzičkih grupa daje odgovor na pitanje o kome je reč. O poimanju grupe "Komando Frajsler" svedoči prevod – Frajslerovi komandosi. Roland Frajsler bio je glavni sudija Hitlerovog prekog suda "Narodni tribunal". Rokeri grupe "Landser" pozajmili su ime od srednjovekovnih nemačkih vojnika, po kojima je Hitler nazivao svoje pešadince. "Landseri" uživaju i neslavni primat. Savezni (vrhovni) sud Nemačke proglasio ih je, kao prvu muzičku grupu u zemlji, kriminalnom organizacijom.

Ćutanje odgovornih

U zvaničnom saopštenju centralne ustanove za zaštitu omladine na Internetu u Nemačkoj, istaknuto je da je čelnicima "Ju tjuba" upućeno preko stotinu pismenih opomena, samo u proteklih nekoliko meseci, ali su sva upozorenja ostala bez odgovora.

Izbor klipova ne ograničava se na muzička "dostignuća". U originalnoj verziji se nudi i nacistički igrani film iz 1940. godine "Jevrejin Zis". Film, čije je prikazivanje u Nemačkoj zabranjeno, bez uvodnog i propratnog komentara, ima za temu život finansijskog savetnika mojsijevske vere Jozefa Zisa Openhajmera u Virtemberškom vojvodstvu u osamnaestom veku. U Trećem rajhu film je korišćen kao "istorijski dokaz o zločinačkom tretmanu koji su Jevreji sprovodili nad Nemcima". Od 1954. godine film se koristi u arapskim zemljama kao propaganda protiv Izraela.

Centralni savet Jevreja u Nemačkoj pokrenuo je inicijativu za uvođenje zabrane razmene rasističkih i neonacističkih sadržaja preko Interneta. Potpredsednik te organizacije Samjuel Korn je dodao da se razmatra i mogućnost podnošenja krivične prijave protiv odgovornih za sadržaje "Ju tjuba". A berlinski profesor sociologije Hajo Funke doveo je sadržaje pomenutog sajta u vezu sa rastućom stopom kriminaliteta, motivisanog rasnom mržnjom i ekstremnim opredeljenjima.

Suočeni sa pretnjama sankcijama, odgovorni u "Ju tjubu", ipak, pokazuju spremnost na "izvesne" kompromise. Prvi se put oglasio i većinski vlasnik "Gugl", priznajući da nije lako kontrolisati milione priloga: "Tu i tamo potkrade se poneka greška". Valjda poput one, o Paulu Jozefu Gebelsu: "...Bio je jedan od najuticajnijih i najpopularnijih političara Trećeg rajha."
Miloš Kazimirović

--------------------------------------------------------------------------

Slike veselog života eses-ubica u Aušvicu

Berlin – Muzej Holokausta u Vašingtonu je objavio fotografije o veselom životu nacističkih ubica u najzloglasnijem koncentracionom logoru Aušvicu, na kojima se vidi i doktor Jozef Mengele, "anđeo smrti", poznat po najokrutnijim eksperimentima nad logorašima, javili su juče gotovo svi nemački mediji.

Fotografije nastale, kako se procenjuje, od maja do decembra 1944. u Aušvicu, prikazuju radostan život masovnih ubica, koji slave, raduju se, sviraju harmoniku, uživaju u borovnicama, pevaju, pale božićne svećice, sunčaju se ... sve to u blizini gasnih komora.

"Na fotografijama se ne vidi nijedan zatvorenik u pozadini, ništa strašno. Upravo to ih čini jezivim", rekla je šef fotografske zbirke muzeja Džudit Koen.

Album, vlasništvo Karla Hekera, ađutanta poslednjeg komandanta logora Aušvic Riharda Bera, koji je tek početkom šezdesetih godina uhapšen, ponudio je muzeju Holokausta u Vašingtonu penzionisani oficir tajne službe američke vojske, koji je te fotografije pronašao u jednom stanu u Nemačkoj 1946. godine.

Na fotografijama se vide eses oficiri, čuvari, mlade, vesele žene u opuštenim situacijama društvenog života, koji su vodili u senci gasnih komora Aušvica, sinonima za sva ljudska stradanja u Drugom svetskom ratu.
Tanjug

[objavljeno: 22.09.2007.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.