Izvor: Politika, 26.Nov.2011, 23:03 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ćuretina, pa stampedo
Originalna kombinacija velikog nacionalnog praznika i glavne nacionalne strasti
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington – Još se jelo nije sasvim sleglo, a siti (ali ne obavezno i napiti) su krenuli u juriš, kako bi se posle obeležavanja velikog nacionalnog praznika, dabome, za trpezom i obaveznom ćurkom na njoj, poklonili >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << glavnom božanstvu nacije.
Bog šopinga je vrata svojih hramova ove godine otvorio ranije nego ikad. Prošle godine to je počinjalo u ponoć ili u četiri ujutru, a ove ponegde već u 9 uveče.To znači da u nekim robnim kućama vrata nisu ni zatvarana, samo je određen sat kad počinju da važe „dilovi” – drastična sniženja pojedinih artikala, pre svega onih najpopularnijih, počev od elektronike (televizori i kompjuteri), preko krpica (garderoba) pa do igračaka.
„Crni petak” je tako počeo pre nego što je završen kalendarski četvrtak – Dan zahvalnosti. Petak je inače „crn” samo u knjigovodstvenom značenju, zato što je već dokazano da zahvaljujući neodoljivoj ponudi i stampedu na prodavnice, poslednjeg petka u novembru trgovci tradicionalno iz „crvenog” (minusa) prelaze u „crno” (salda im postaju pozitivna).
Dan zahvalnosti koji se slavi svakog četvrtog novembarskog četvrtka, ustanovljen je ukazom predsednika Linkolna, za vreme Građanskog rata 1863, kao zvanična obnova nezvaničnog praznovanja koje su započeli rani kolonizatori Novog sveta, u znak blagodarnosti Bogu što su prvo preko burnog okeana srećno doputovali, a zatim zbog dobrih žetvi koje su im omogućavale da prežive na novom kontinentu.
Prva svečanost – gozba zahvalnosti – održana je 1607, ali se za zvanični početak uzima ona fešta doseljenika i domorodaca (Indijanaca) iz 1621 u Masačusetsu, mnogo severnije na atlantskoj obali od prve kolonije u Džejmstaunu, u današnjoj Virdžiniji. I na toj prvoj gozbi na trpezi je bila ćurka, ali će glavna stavka na meniju postati tek kasnije.
U prošli četvrtak ih je, prema preovlađujućoj proceni, pojedeno – 46 miliona. Prvo napunjenih, ispečenih, a onda, pošto im je meso prilično suvo, prelivenih sosom od brusnica…
A onda – juriš u šoping!
Prema procenama upućenih, u petak je u lovu na (velike) popuste učestvovalo 152 miliona ljudi, što znači praktično svaki drugi Amerikanac (ili bolje reći Amerikanka). To je u velikom broju slučajeva podrazumevalo čekati nekoliko sati ispred vrata robnih kuća koje su se na kratko zatvarale da bi se na brzinu aktivirali programi sa sniženim cenama i premarkirale cenovne oznake.
Minuli petak će po tome, ako se procene idućih dana i zvanično potvrde, postati najveći šoping dan u američkoj istoriji. Ali uprkos velikim gužvama, zbog niskih cena kojima su nastojali da jedni drugima preotmu mušterije, trgovci su mogli da računaju na rast prodaje od samo oko tri odsto. Pa ipak, brojke su fantastične: promet „crnog petka” je procenjen na 27 milijardi dolara.
S obzirom na važnost potrošnje za američku ekonomiju – u ukupnim privrednim aktivnostima (BNP) učestvuje sa 70 odsto – šoping je Amerikancima i patriotska dužnost.
Koja se shvata veoma ozbiljno. U najvećem šoping centru u zemlji, „Molu Amerike” u Mineapolisu, ispred ulaza pred ponoć je bilo oko 15.000 ljudi. U Njujorku, ispred „Mejsisa”, najveće pojedinačne robne kuće, na otvaranje je u isto vreme čekalo njih oko 9.000.
A kad su vrata otvorena, usledili su prizori slični onima viđenim u filmovima o osvajanju Divljeg zapada: ko pre devojci, njemu devojka. Pošto su super-popusti objavljeni unapred, uz napomenu da je broj primeraka ograničen, trebalo je biti brži, spretniji i lukaviji od drugih. Ponegde su korišćena i sredstva koja iz arsenala samoodbrane, kao što se jedna žena u „Volmart” diskontu u Kaliforniji latila suzavac spreja da bi druge onemogućila da ugrabe „iks boks”, konzolu za video-igrice na koju se nameračila.
Trgovci za ovakve priliku koriste staru, dobro razrađenu strategiju. Prvo danima stvaraju atmosferu „sad i nikad više”, a onda isture nekoliko mamaca kao razlog da se dođe u prodavnice. Ti mamci – kao na primer „Šarp” televizor ekrana od 42 inča za samo 200 dolara, ili „blu rej” disk plejer „Tošiba” za 40 – brzo „planu”, a trgovci se onda nadaju da će oni koji su u radnju već ušli pokupiti i nešto po normalnijoj ceni.
I u petak se videlo da postoje dve Amerike, koje je u poslednja tri slikovito definisao pokret „Okupiraj Volstrit”: jedna „99 odsto” i druga „1 odsto”. Pripadnici „99 odsto” kupovali su u „Volmartu”, „Targetu”, „Mejsisu”, „Sirsu”, „Best baju”, dok elita, naravno, nije bila u ponoć ispred vrata „Gučija”, „Saksa”, „Nejman Markusa” i sličnih radnji sa Pete avenije.
Logika tih trgovaca je jednostavna: zašto da dajemo popuste kada je našim mušterijama važno da pokažu da mogu da kupe i ono što je veoma skupo.
„Nejman Markus” je tako u roku od 50 minuta prodao svih deset „ferarija” (uz koje je išao i set kofera u tonu usklađenom sa bojama kabina), koje je stavio u svoj praznični „Katalog fantazije”. Svaki je inače koštao po 395.000 dolara.
Potrošačko ludilo, ili lepše rečeno, glavna nacionalna strast, ovoga pute se desilo iako se od prošlih nekoliko godina nije mnogo toga suštinski promenilo u ekonomiji. Nezaposlenost je još na visokoj stopi od 9 odsto, a mediji u poslednjih meseci pomno izveštavaju o evropskoj dužničkoj krizi i upozoravaju da će njene posledice pogoditi i Ameriku.
Zbog toga se može dogoditi da, uprkos velikim gužvama, trgovci ostanu razočarani ako se posle sabiranja i oduzimanja pokaže da se računice nisu obistinile i da petak ipak nije bio crn. Na sreću, ima vremena za popravni. Petak je naime samo početak velike praznične i šoping sezone. Već sutra je „sajber ponedeljak”, dan velikih popusta „onlajn”.
Milan Mišić
objavljeno: 27.11.2011












