Bombarder na novoj platformi i razočaranje petom generacijom lovaca

Izvor: Vostok.rs, 05.Jun.2012, 17:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bombarder na novoj platformi i razočaranje petom generacijom lovaca

05.06.2012. -

U studiju Ruske državne radiodifuzne kompanije „Glas Rusije" nedavno je održan okrugli sto povodom 100. godišnjice Ratnog vazduhoplovstva Rusije na temu - perspektive razvoja domaće vojne avijacije i vazduhoplovne industrije. Učestvovali su eminentni ruski vojni i vojnoindustrijski eksperti. U procesu usavršavanja tehničke opremljenosti Ratnog vazduhoplovstva Rusije stručnjaci sa pažnjom prate svetska iskustva. Osnovne tendencije u svetskoj vazduhoplovnoj industriji >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << – to je bila osnovna tema referata Ivana Kudišina, glavnog urednika nedeljnika „Avijaciona i raketna tehnika" Centralnog aerohidrodinamičkog instituta.

Nastaviće se razvijanje bespilotnih aviona

Tokom protekle decenije izuzetno se razvijala tematika bespilotnih letelica (Unmanned Aerial Vehicle UAV). I dok su početkom 2000-ih godina isključivo dominirale izviđačke i letelice za praćenje (u rasponu od super lakih do teških), danas se uočava pomak u korist izviđačko-udarnih bespilotnih letelica. Dovoljno je to ilustrovati tenderom Ratne mornarice SAD UCLASS za razradu bespilotnog jurišnog bombardera sa baziranjem na nosaču aviona. U njemu učestvuju firme «Nortrop Gruman» (Northtrop Grumman) (nezvanični favorit), «Boing» (Boeing), «Dženeral Atomiks» (General Atomics) i «Lokhid Martin» (Lockheed Martin). Kreiranje bespilotne letelice za nosače aviona izuzetno je komplikovan zadatak – letelica mora izvrši sletanje na nosač aviona, odnosno objekat u pokretu, a to se znatno razlikuje od tehnike sletanja na aerodromsku pistu sa unapred definisanim koordinatama i orijentacijom u odnosu na strane sveta. Izrada bespilotnih letelica za jednokratnu i višekratnu namenu sa uzletanjem sa različitih mobilnih nosača, među kojima mogu da budu podmornice i patrolski avioni, - to je na današnji dan ključni pravac razvoja tehnike ove vrste.

Strateški bombarderi ratnog vazduhoplovstva SAD – nova platforma

Danas se reanimiraju naučno-istraživački i eksperimentalno-konstruktorski radovi (Research and Development, R&D) na bombarderima – izviđačima na bazi nove generacije, koja će biti zamena za fizički zastarele materijalne jedinice (V-1V i V-52N), a počev negde od 2025. g. Avion će biti u dovoljnoj meri radarski nevidljiv, sa dozvučnom brzinom i sa opcijom pilotiranja (prisutan pilot). Tako da će se koristiti i kao bespilotni avion, a po potrebi, i kao avion sa posadom. Avion će biti naoružan dosta širokim opsegom visokopreciznih projektila sa visokom zaštitom od identifikacije.

Taktička avijacija: razočaranje petom genercijom i usavršavanje elektronike

Što se tiče iskustva u razvoju pete generacije aviona u SAD, može se konstatovati neuspeh. Dobra letelica sa velikim perspektivama modernizacije i proširenja borbenih osobina, Lokhid Martin F-22, proizvedena je u maloj količini, 187 aviona, od toga 2 letelice je izgubljeno u havariji i jedna u katastrofi, koja je prouzrokovana nesavršenstvom sistema održavanja vitalnih funkcija pilota. Sada je na raspolaganju oko 160 letelica, a u punoj borbenoj spremi – između 55% i 65%.

Novi avion F-35, nalazi se u fazi ispitivanja i već su konstatovane dve nepopravljive stvari: prekomerna univerzalnost i nekontrolisani rast cene naučno-istraživačkih i eksperimentalno-konstruktorskih radova. Uz odličan, napredan sistem avionike i realno smanjenu radarsku vidljivost, avion nema nadzvučnu krstareću brzinu, ima ograničene manevarske mogućnosti i dinamičke karakteristike, kao i dosta skromne mogućnosti za borbeno opremanje u unutrašnjim prostorima. Usled celog niza ozbiljnih konstruktivnih defekata, program modifikovane letelice za nosače aviona F-35C i STOVL (letelica za kratke piste uzletanja i sa vertikalnim sletanjem) F-35B našao se pod pretnjom zatvaranja. Cena edinice aviona F-35A namenjenog za izvoz iznosi 122,8 miliona dolara. Dok je prvobitno letelica bila pozicionirana kao jeftina i masovna, sa cenom do 60-70 miliona dolara i sa serijskom proizvodnjom preko 2000 jedinica. Prema procenama za ovu godinu cena STOVL F-35B premašuje 190 miliona dolara.

Firme «Boing» i «Lokhid Martin» nude, kao alternativu, modifikacije postojećih aviona F-15, F-16 i F/A-18E/F, koji imaju značajno smanjenu radarsku uočljivost i veće borbene mogućnosti.

Vojni transportni avioni

Danas se nastavlja proizvodnja strateških srednjih vojnih transportnih aviona Boing S-17 (za izvoz). Proizvodna linija montaže nije obuhvaćena planovima zatvaranja ili demontiranja, tako da su perspektive isporuka ovih letelica za potrebe Ratnog vazduhoplovstva SAD i dalje otvorene.

Nastavlja se serijska proizvodnja letelice S-130J «Super Herkules» (Super Hercules), koji i dalje drži dobre pozicije kao izvozni potencijal. Međutim u najskorijem vremenu on će dobiti konkurenta, avion za punjenje gorivom u letu Embraer KS-390 (Embraer KC-390). Cena S-130 iznosi 67 miliona dolara, deklarisana cena KS-390 (sa dosta sličnim parametrima nosivosti i uz znatno veću krstareću brzinu) – 50 miliona dolara.

Nadzvučni avioni

Pod okriljem agencije DARPA intenzivno se vode naučno-istraživački i eksperimentalno-konstruktorski radovi na supersoničnim letelicaama, a rezultat rada, kako se očekuje, treba da bude principijelno novo borbeno sredstvo, sa globalnim dometom leta (4 – 18 hiljada kilometara), i pritom sa veoma malim brojem slabih mesta, odnosno „neranjiv".

Letelice sa rotacionim krilima

U SAD i Evropi uspešno se privode kraju ili su završena ispitivanja letelica sa rotacionim krilima nove generacije. Nekolicina svetskih lidera u proizvodnji helikoptera (među njima i EADS) razrađuju konstrukciju aktivne napadne elise, koja bi se adaptirala konkretnim uslovima leta. Aktivno se koristi tehnologija zakrilca sa upravljanjem.

U SAD se razvija koncepcija, ispitana na realnoj letelici, – «koncepcija napadne elise» (ABC). Prema ovoj koncepciji letelica predstavlja običan helikopter sa jednim nosećim rotorom, a sve elise se pokreću unazad. Slična šema ima ograničenja u vezi upravljanja cikličnim koračnikom, zato je bio potreban dodatni propulzivni pokretač – petoelisni rotor.

Kako je rekao glavni urednik nedeljnika „Avijaciona i raketna tehnika" Ivan Kudišin, „razvoj svih ovih tendencija u svetskoj vazduhoplovnoj industriji pažljivo proučavaju ruski stručnjaci".

Izvor: Golos Rossii

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.