Izvor: Glas javnosti, 08.Sep.2008, 10:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

BALKAN - DRUGI PIŠU

VIJESTI -Piše: M.Milošević

Vlada Crne Gore broji goste koje mnogi ugostitelji ne vide:

USPEH ILI NEUSPEH?

Dok ministar turizma u vladi Predrag Nenezić, zadovoljno trlja dlanove zbog ovogodišnjeg broja gostiju u Crnoj Gori i prihoda od turizma koje je sam projektovao još u februaru ove godine, a njemu potčinjeni činovnici ponavljaju i objašnjavaju da su za osam meseci 2008. oboreni svi prošlogodišnji rekordi, privatnici i ugostitelji duž obale >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << sasvim različito ocenjuju proteklu turističku sezonu.

U anketi koju su Vijesti sprovele razgovarajući sa ugostiteljima i privatnicima u Herceg Novom, Budvi, Baru, Tivtu i Ulcinju veliki broj njih jednostavno nije ni želeo da se upušta u javne ocene turističke sezone, strahujući da bi im već danas neki od poreskih ili drugih inspektora zbog toga mogao zakucati na vrata.

Retki koji su se iskreno upustili u razgovor o poslovnim rezultatima uglavnom su saglasni da je turista bilo manje.

Poznati ugostitelj iz Budve Krsto Niklanović kaže da su njegovi prihodi „za oko 20 odsto manji u odnosu na 2007. godinu“.“Plašim da mi ove godine plaćamo ono prošlogodišnje i nadam se da smo nešto naučili iz nestašice vode, opšte neorganizovanosti, i svega i svačega po ulicama - smatra Niklanović.

„Budva i Crna Gora su najlepše destinacije na svetu, ali jednom moramo da odredimo šta ćemo. Ako hoćemo turizam kakav smo imali prošle godine, ajmo da pravimo takvu Crnu Goru. Ako hoćemo elitni turizam, on se ne može napraviti za jednu sezonu, niti se u pola sezone može pričati o elitnom turizmu. Ne mogu da shvatim, nekako, da je Sveti Stefan dve godine zatvoren, a nema slike Crne Gore gde se on ne nalazi - kazao je Niklanović.

Poznati vlasnik privatnog smeštaja iz Herceg Novog Dragan Mračević, kaže za Vijesti „da je nestao sloj niskoplatežnih gostiju koji sebi više jednostavno ne mogu da priušte letovanje u Crnoj Gori“.

Direktor HTP „Korali“ iz Bara Svetlana Đakonović, kazala je Vijestima da je ta kompanija ostvarila manji broj noćenja nego prošle sezone, ali i napomenula da taj podatak sam za sebe ništa ne znači dok se ne utvrde konačni prihodi.

Vlasnik ulcinjske turističke agencije Bonita Munib- Abazović smatra da je „sezona uspela, ali veoma tesno.“

Na pitanje, da li zna neke koji su se kreditno zaduživali da bi osposobili svoje sobe za izdavanje, Abazović je odgovorio:“Mogu vam reći da nema kuće u Ulcinju koja se nije zadužila i nije uzela u banci manji ili veći kredit. I ne znam kako ćemo proći ove godine dok izmirimo te kredite i kako će nam zima proći.

DNEVNI LIST - Piše: Pejo Gašparević

Odnosi hrišćanstva i islama se popravljaju

U kakvom su trenutno stanju odnosi hrišćanstva i islama? To pitanje ne treba smatrati mučnim, nego nužnim posebno za područja, kao što su BiH i Balkan, gde se te dve religije prepliću. Ako se globalne napetosti hrišćanstva i islama preslikavaju i na BiH i Balkan, onda i pozitivni globalni hrišćansko-islamski signali mogu da imaju relaksirajući učinak na jugoistočnu Evropu. Najsvežiji primer dolazi iz Vatikana.

Katolički Pokret fokolara organizuje septembra ove godine u Kastel Gandolfu međunarodni susret za islamsko-hrišćanski dijalog. Pokret fokolara (fokolar znači ognjište) je planetaran, deluje u 182 zemlje sveta, i stvorio je jake veze s glavnim hrišćanskim religijama, drugim verama - dakle i islamom, pa i bezvernicima. Očekuje se da će skup unaprediti odnose religija koji su potkopani nakon terorističkog napada na SAD 2001. godine.

Na trodnevnoj konferenciji pod sugestivnim nazivom „LJubav prema Bogu i susedu u reči i delu - preporuke za muslimane i hrišćane“, održanoj u SAD, raspravljalo se o otvorenom pismu 138 muslimanskih intelektualaca pod naslovom „Zajednička reč između nas i vas“, kojim se traži pojačavanje dijaloga islamskog i hrišćanskog sveta. Konferenciju je vodio Miroslav Volf iz Hrvatske. Autor knjige „Gospodari haosa“ Davor Domazet je, tumačeći način na koji bi katolici, pravoslavci i muslimani mogli da žive u BiH, u jednom novinskom intervjuu rekao kako bi „Srbi, jednom za svagda, trebali proći katarzu i prekinuti sa srpskim širenjima i osvajanjima“. „Budući da na istom prostoru u BiH obitavaju i pravoslavci i katolici i muslimani, trebalo bi da imaju zajedničko uporište - da svako čuva svoju veru i da svaki od njih čuva druga dva suseda“, istakao je Domazet.

NEZAVISNE NOVINE - Piše: Rubina Čengić

Bruceloza u mesarama -

Inspektori u FBiH upozoravaju na to da je bruceloza možda stigla i u mesare! Objašnjavaju da je neko sakrio brucelozne ovce i trguje njima ili njihovim mesom. U igri su milioni konvertibilnih maraka (KM) kojima raspolažu mesari. Računica je jednostavna: bolesna ovca je 150 KM ili manje, a ako se od nje dobije dvadesetak kilograma mesa i malo iznutrice, pa glava, kožica i još ako je sve na veliko - eto dobre zarade. Ima čak i veterinara koji, blago rečeno, ne rade savesno, a ovaj šverc nema ni entitetskih ni državnih granica.

Inspektori kažu da je, dok se ne uspostavi jedinstvena baza podataka životinja i ušnih markica kojima se obeležavaju zdrave životinje, i dok se ne popišu sve veterinarske stanice, najvažnije da građani sami obrate više pažnje i traže meso sa pečatom, naravno tamo gde je to moguće! Garantuju da su najsigurniji veliki tržni centri, jer tamo prijem mesa kontroliše inspektor-veterinar, a građanima ostaje da, tamo gde nema tržnih centara, strahuju od masovnog ubistva ili pređu na biljnu ishranu.

U BiH su ljudi navikli da se preko njihovih leđa zarađuje, ali ovo je ipak malo previše. Neka vrsta masovnog atentata, jer meso je jedna od namirnica koju svaki građanin bar nekada kupi, koju jedu deca, koje se priprema u vrtićima, u kolektivnim kuhinjama, restoranima... I teško da je moguće verovati bilo kome.

Prostora za strah ima. A do tada za razmišljanje, da li se onaj ko trguje bolesnim mesom pita gde se hrane njegova deca? Ko i gde kupuje meso za vrtiće u koje idu njihova deca, ili restorane gde im se hrane ona starija? Da li se pitaju gde je meso nabavio mesar kod kojeg oni kupuju? A gde li meso kupuju inspektori?

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.