Atentator na Moralesa ratovao protiv Srba u Hrvatskoj

Izvor: Blic, 18.Apr.2009, 06:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Atentator na Moralesa ratovao protiv Srba u Hrvatskoj

Bolivijska policija sprečila je atentat na predsednika Evu Moralesa, ubivši u polučasovnom okršaju sa zaverenicima trojicu osumnjičenih koji su aktivirali ručnu bombu u hotelu u Santa Kruzu, na istoku zemlje. Policija je saopštila da je među ubijenim napadačima i Eduardo Rosa Flores, zvani Čiko, koji ima trojno državljanstvo Hrvatske, Mađarske i Bolivije, a 90-ih godina se borio u Hrvatskoj. O njegovim ratnim dogodovštinama snimljen je i film.

Čiko je kao komandant >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << internacionalnog voda u Osijeku bio veoma blizak s Branimirom Glavašem i često dolazio u njegov ratni štab. U Hrvatsku je došao u leto 1991. predstavljajući se kao novinar koji radi za španske medije, da bi napustio novinarstvo i priključio se hrvatskim jedinicama.

U filmu „Čiko”, koji je napravljen prema njegovom scenariju a čije je snimanje pomoglo i hrvatsko Ministarstvo odbrane, Flores je tu scenu ovekovečio ulaskom u Glavašev ratni štab gde izražava svoju želju da se priključi Zboru narodne garde i svečano uzima oružje.

Flores je komandovao jedinicom koja je bila smeštena na osječkom strelištu Pampas, a kasnije učestvovala u operacijama kod sela Laslovo, nadomak Osijeka. Uloga te jedinice sastavljene mahom od stranaca i Hrvata rođenih i odraslih u SAD, Australiji i Južnoj Americi bila je vrlo zagonetna. Poznato je da su Floresovi vojnici odeveni u crne uniforme minirali srpske kuće u Čepinu, prigradskom naselju Osijeka, kao i u samom Osijeku i okolini.

Među uhapšenima je još jedan Mađar, kao i Mario Tadić star 58 godina, bolivijski državljanin hrvatskog porekla koji je takođe učestvovao u ratu u Hrvatskoj.

Policija je pokušala da ih uhapsi u centru Santa Kruza, koji važi za uporište Moralesovih protivnika, ali su oni pobegli u hotel, gde je došlo do razmene vatre oko četiri sata ujutru. Navodni atentatori su detonirali granatu u hotelu od koje su popucala sva stakla i poginula trojica muškaraca, saopštio je Horhe Gutjeres, državni tužilac.

Viktor Ugo Eskobar, komandant policije, rekao je da je policija upala u skladište u obližnjem parku, konfiskovala eksploziv, teleskopsko oružje velikog kalibra i planove kretanja Moralesove kolone vozila pod pratnjom.

Ta grupa je takođe odgovorna za neuspeli napad dinamitom na kuću rimokatoličkog kardinala u Santa Kruzu Hulija Terazasa u sredu. Nejasno je, međutim, zašto bi grupa neuspelih atentatora na Moralesa napala Terazasa, poznatog po podršci predsednikovim protivnicima koji kontrolišu veliki deo bolivijskog poljoprivrednog zemljišta i izvorišta prirodnog gasa u niziji istočno od Santa Kruza.

Morales je izjavio da je saznao za zaveru protiv sebe i potpredsednika Alvara Garsiju u proteklih nekoliko dana i da je u sredu naredio hapšenje zaverenika. „Dao sam potpredsedniku i komandantu nacionalne policije uputstva da organizuju operaciju i uhapse te plaćenike”, rekao je Morales novinarima u utorak u Venecueli, gde prisustvuje konferenciji.

U saopštenju iz njegovog kabineta kaže se da se među atentatorima nalaze muškarci hrvatske i irske nacionalnosti, kao i članovi bolivijske „ekstremne desnice”. On je upozorio da pripadnici iste ćelije još uvek deluju na teritoriji Bolivije i naglasio da će policija nastaviti da ih goni.

Guverner Santa Kruza Ruben Kostas je rekao novinarima da lokalna policija nije učestvovala u operaciji hapšenja i sugerisao da je navodna zavera nameštena da bi se diskreditovala njegova vlada. Kostas je jedan od četvorice guvernera koji se zalažu za autonomiju svojih pokrajina.

Morales je optužio Kostasa za raspirivanje antivladinog nasilja nakon što su demonstranti zauzeli nekoliko državnih zgrada da bi blokirali glasanje o novom ustavu u septembru prošle godine. Jedanaest ljudi je poginulo u tim sukobima, a u izveštaju UN predsednikovi politički protivnici su označeni kao krivci.

Morales je proterao američkog ambasadora i funkcionere Administracije za borbu protiv narkotika, s obrazloženjem da američke diplomate pružaju podršku opoziciji. On je takođe rekao da SAD formiraju grupe koje treba da ga ubiju. Vašington sve te optužbe demantuje.

Neuspeli pokušaji ubistva lidera država

Ronald Regan, bivši predsednik SAD - 30. marta 1981. u Vašingtonu njega je pucnjem iz pištolja ranio Džon Hinkli, psihički bolesnik koji je time želeo da očara glumicu Džodi Foster

Margaret Tačer, bivša premijerka Velike Britanije - 12. oktobra 1984. preživela je bombaški napad IRA u hotelu u Brajtonu, u kojem je poginulo petoro ljudi

Hosni Mubarak, aktuelni predsednik Egipta - 26. juna 1995. na kolonu vozila u kojoj je bio tokom posete Etiopiji, napadači su otvorili vatru i ubili četvoro ljudi iz pratnje

Kiro Gligorov, bivši predsednik Makedonije - 3. oktobra 1995. preživeo atentat automobilom-bombom u Skoplju, ali je ostao slep na jedno oko

Eduard Ševardnadze, bivši predsednik Gruzije - 9. februara 1998. ostao je nepovređen nakon što je napadač otvorio vatru na predsedničku povorku vozila u Tbilisiju

Alvaro Uribe, aktuelni predsednik Kolumbije - 14. aprila 2002. za vreme predizborne kampanje ostao nepovređen u eksploziji bombe postavljene u blizini njegove kolone vozila

Žak Širak, bivši predsednik Francuske - 14. jula 2002. tokom parade povodom dana pada Bastilje na njega je pucao neonacista Maksim Brineri

Pervez Mušaraf, bivši predsednik Pakistana - 14. decembra 2003. preživeo je eksploziju bombe na mostu u Ravalpindiju, koja se aktivirala nekoliko sekundi nakon prolaska njegovog automobila

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.