Izvor: Večernje novosti, 21.Sep.2013, 13:33 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zima donosi nove azilante
NA desetine izbeglih iz Azije, Bliskog istoka i Afrike svakodnevno ispred Policijske uprave u Valjevu čeka u dugim redovima za papire da bi mogli da se prijave za smeštaj u Centru za prihvat azilanata u Bogovađi, kod Lajkovca. Ali ni dobijanje dokumenata ne garantuje im krov nad glavom i topao krevet. Centar u Bogovađi je prepun, pa je više od 70 tražilaca azila već danima pod vedrim nebom - spavaju po šumama i u praznim vikendicama. Bliži se zima i situacija će biti još gora, ako dođe >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << do međunarodne intervencije u Siriji. - Morali smo da pobegnemo jer je u Damasku pravi pakao - pričaju izbeglice. - Nije se znalo ko na koga puca, jer su sukobi vojske lojalne Asadu i pobunjenika postali svakodnevni. Zbog ogromne navale, službenici Odseka za strance PU Valjevo ne mogu da obrade sve zahteve, pa nevoljnici, kojih je u poslednje vreme najviše baš iz Sirije, neretko ispred zgrade provedu celu noć. Ova policijska uprava je do sada izdala dokumenta za oko 1.900 azilanata. Ranije, dnevno je bilo po 20 zahteva, a sada i tri puta više. U prvoj polovini septembra, valjevskoj policiji prijavilo se 250 ljudi. SPREMNI ZA NOVE MIGRANTE SRBIJA je spremna za novi talas izbeglica iz Sirije, kaže za „Novosti“ Nenad Banović, načelnik Uprave granične policije. - U Bogovađu ćemo moći da smestimo još stotinak ljudi i otvorićemo nove privremene centre. Mi smo po međunarodnom pravu obavezni da pomognemo tim ljudima, i to ćemo i uraditi. Ali, očekujemo da će veći priliv izbeglica u EU ići preko Mediterana, i iz Turske u Bugarsku i Rumuniju. U Centru u Bogovađi, koji dnevno državu košta oko 2.000 evra, boravi 150 izbeglica iz 33 države. Kada će oni koji tumaraju šumama biti u njega smešteni, u Komesarijatu za izbeglice ne znaju. Kažu da je jedino rešenje otvaranje trećeg centra za azilante u bivšoj kasarni na periferiji Mladenovca, ali se meštani i pojedine partije tome protive. - Ljudi koji su se sklonili u šume i kolibe po poljima su u veoma lošem stanju - kaže Radoš Đurović iz Centra za pružanje pomoći tražiocima azila. - Promrzli su, pokisli, razdražljivi, na ivici snage, gladni. Muka ih je naterala nedavno da ukradu jednu kokošku. Bojim se da to ne bude početak. Đurović ističe da je većina tražila azil da bi dobila na vremenu dok čeka da ih krijumčari prebace dalje, u EU. Osim toga, bez papira ne mogu da podignu ni novac. Oni novac ne nose sa sobom. Obično imaju nekoga u Grčkoj, ko im, za određeni procenat, šalje sumu koju traže na adresu koju daju, preko „Vestern uniona“ ili preko „Manigrama“. Ali taj novac ne mogu da podignu ako nemaju azilantsku legitimaciju. Problemi nastaju zato što procedura za dobijanje legitimacije može da traje tri-četiri meseca. Bez novca, ne mogu da zakupe privatni smeštaj, nemaju za hranu, nemaju gde da se sklone. To pogoršava njihove odnose sa lokalnim življem. - Kad bi se brže sprovodio azilni postupak i obezbedilo više smeštajnih kapaciteta, bilo bi lakše. Posebno sad kad ide zima - kaže Đurović. PREOVLAĐUJU MUŠKARCI ČAK 86 odsto azilanata su muškarci, stari između 20 i 30 godina, pismeni, ali većina njih ne govori nijedan jezik osim maternjeg. Oko 14 odsto su žene, mahom sa sela. Deca čine 11,5 odsto ove populacije, a čak 8,8 odsto ide bez ikakve pratnje odraslih. Oni su najadaptibilniji i najlakše se snalaze i u Bogovađi i u Banji Koviljači. Da nisu ažurne zdravstvene službe u Lajkovcu i Valjevu, realan bi bio i strah od epidemija. Inače, do 1. avgusta 2.232 ljudi je od januara zvanično zatražilo azil u našoj zemlji, što je, prema procenama, od četiri do pet puta manje od broja onih koji prođu ilegalno. Od toga, 432 su Sirijci, a 343 Eritrejci. Za prošlu godinu azil je tražilo 2.723 ljudi. Sirijci uglavnom idu preko Mađarske ka Nemačkoj i Švedskoj. Oko 10 odsto njih već je deportovano iz Evrope i sada pokušavaju da je se domognu ponovo. Njihova ruta se od letos promenila. Ranije su ulazili u Srbiju iz Grčke i Makedonije, sada stižu preko Albanije i Crne Gore. Đurović ne misli da bi novi talas izbeglica iz Sirije mogao da ugrozi bezvizni režim Srbije, ali oko 20.000 naših lažnih azilanata širom Evrope to lako može: - Ako posle decembra ne opadne taj broj i ako bilo koja zemlja iz šengen zone prijavi da nesrazmerno rastu zahtevi za azil iz Srbije (a ide zima i oni će rasti), naša zemlja će malo šta moći da uradi da spreči aktiviranje novog mehanizma za uvođenje viza.
Nastavak na Večernje novosti...
















