Srpskim minama na Turke

Izvor: Vesti-online.com, 06.Sep.2016, 01:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpskim minama na Turke

Iz Sirije su objavljene fotografije srpskih mina kalibra 120 milimetara iz arsenala kurdskih snaga koje trenutno ratuju protiv Islamske države i proturskih islamista.

Navodi se da je reč o minama prooizvedenim u valjevskom Krušiku prošle godine. Pri tom, oružje i municiju su od Kurda zaplenili mudžahedini Zenki grupe koji su postali poznati pre dva meseca kada su u Alepu odsekli glavu 11-godišnjem dečaku i potom objavili video-snimak zločina.

Kako su se >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << mudžahedini Zenkija pojavili oko Džarabusa gde proturski teroristi vode borbe s Islamskom državom i Kurdima nije poznato. Međutim, prošlog meseca mnoge terorističke grupe izašle su iz dela Alepa koji drže pod kontrolom i to sa oružjem.

Oni su prošli kroz humanitarne koridore koje su otvorili Rusi za civile, a mnogi su na osnovu toga zaključili da je reč o dogovoru Moskve i Ankare prema kom je situacija u Alepu olakšana izlaskom terorista u Tursku koja ih je potom upotrebila za zauzimanje Džarabusa i sprečavanje povezivanja kurdskih teritorija u jedinstvenu enklavu.

Fotografije zaplenjenih srpskih mina je na Tviteru prosledio izvor iz Belgije kojeg često citiraju eksperti vašingtonskih instituta, kao i bivši američki diplomata u Damasku i Bejrutu i osnivač Centra za Bliski istok iz Oklahome Džošua Lendis. Taj Centar prosleđuje Vašingtonu dnevne izveštaje o događajima u Siriji.

Međutim, teško da postoji problem za Srbiju pošto je upravo Amerika glavni snabdevač kurdskih snaga opremom, naoružanjem i municijom. SAD podržavaju i invaziju turske vojske i terorista koji idu za njima, pa se dogodilo da oni i Kurdi ratuju međusobno pod američkim pokroviteljstvom.

Srpski premijer Aleksandar Vučić nedavno je na konferenciji za medije izjavio da je "prekrasno što Srbija izvozi oružje, jer je reč o čistom prilivu strane valute".

On je do 2. septembra 2013. bio ministar odbrane, a BIRN i OČPR navode da su došli do poverljive dokumentacije srpskog Ministarstva odbrane i zapisnika sa niza međuresornih sastanaka iz te godine, koja pokazuju da su pojedinci u Ministarstvu odbrane bili zabrinuti da bi isporuke Saudijskoj Arabiji mogle biti preusmerene u Siriju zbog čega su odbili zahtev jednog trgovca oružjem. Godinu i po kasnije ministarstvo je odobrilo isporuke oružja Saudijcima pravdajući to nacionalnim interesima.

Vučić je na konferenciji odgovorio da je u vreme kada je bio ministar odbrane verovatno dobio obaveštajne podatke o mogućoj preprodaji u Siriju.

- Ne pitajte me šta se promenilo. Prošle godine već nisam bio ministar odbrane - rekao je Vučić.

Međutim, mine 120 milimetara snimljene su i 12. februara ove godine na drugom, južnom kraju Sirije kod terorista Džabhat Ansar al Dina, koji se snabdevaju preko jordanske granice. Ćirilični natpis ukazivao je na trenutno-fugasne mine 120 milimetara M62P8 kakve proizvodi Krušik.

Takve mine u bivšoj SFRJ proizvodio je i "Slavko Rodić" iz Bugojna. Međutim, uoči rata JNA je izvezla pokretnu opremu, a 1992. Ratno vazduhoplovstvo je bombardovalo fabriku. Slično je pokušalo i Ratno vazduhoplovstvo VRS 1994. kada su američki F-16 oborili pet naših jastrebova, što ukazuje da je neka proizvodnja preživela. Međutim, u katalogu današnjeg Binas D. D.

Bugojno nalaze se samo artiljerijski upaljači, ručne i granate za podcevne bacače od 40 mililimetara. Ali magacini svih jugoslovenskih republika su potencijalni izvor mina 120 milimetara.

Kao što su "Vesti" pisale, izveštaje o izvozu srpskog oružja na Bliski istok nedavno su objavili Balkanska istraživačka mreža (BIRN) i Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OČRP), što su preneli ruski mediji. Pri tom, OČRP je definisan kao konzorcijum neprofitnih istraživačkih centara i novinara iz Istočne Evrope i Centralne Azije, a iza maglovite definicije stoji sajt ove organizacije na engleskom i - ruskom jeziku.

U izveštaju ove organizacije tvrde da su balkanske zemlje, Češka i Slovačka, od 2012. godine izvezle 1,2 milijarde dolara vredno oružje i municiju u Saudijsku Arabiju, Jordan, UAE i Tursku "uprkos brojnim dokazima da veliki deo te robe završava u Siriji kod svih".

BIRN i OČRP objavili su i listu 68 transportnih letova, od kojih za 50 navode da je potvrđeno da je reč o oružju, dok za ostale sumnjaju da su nosili takav teret.

Od toga je 47 letova zabeleženo iz Srbije. Iz Beograda i Niša se letelo u Saudijsku Arabiju do Džede (blizu je veliki vojni aerodrom), vazduhoplovne baze Princ Sultan kod prestonice Rijada, do Šarure na granici s Jemenom gde traje saudijska invazija i Tabuka nadomak Jordana. Jedan let bio je do jordanske prestonice Aman i pet do Al Dafra vojne baze u UAE koji su se nedavno povukli iz rata u Jemenu.

Na toj listi Srbija je rekorder pošto je iz Slovačke i Bugarske zabeleženo po 10 takvih letova, a iz Češke jedan.

Pri tom, kao izvore BIRN i OČR navode Direktorat za civilno vazduhoplovstvo, aerodromski red letenja, registar kargo saobraćaja, podatke o praćenju letova, procurele ugovore o oružju i krajnjim korisnicima, i izvore iz Kontrole leta.

Krajem prošle godine, u javnosti je procurela informacija da su tri aviona C-17 gloubmaster Američkog vojnog vazduhoplovstva na aerodromu "Konstantin Veliki" u Nišu utovarili mahom municiju za pešadijsko naoružanje "za nepoznatog krajnjeg korisnika". Ovi transporteri su poleteli iz američke baze u Ramštajnu, u jugozapadnoj Nemačkoj, ali je nepoznato gde su se uputili.

Zabeleženo je i da su za Džedu, na primer, iz Srbije leteli ukrajinski antonovi 124, ali je tovar nepoznat.
Pogledaj vesti o: Sirija

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.