Izvor: Vostok.rs, 23.Dec.2017, 09:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut - 22.12.

  
Sirija - put do pobede: Hronologija borbenih desjtava -  Klinuti ovde ili na foto ispod







  OVDE možete pogledati hronologiju događaja ruskih vazdušnih udara u Siriji po danima 



Pregled dešavanja na ratištu u Siriji za 22.12.



Stanje na frontu .


Pregled političkih i drugih vesti za 22.12.


Putin: Ocena dejstva ruske vojske u Siriji može biti samo jedna - odlična  Predsednik Vladimir Putin je visoko ocenio dejstva ruske vojske i mornarice u Siriji.

"Ocena može biti samo jedna - odlična", rekao je predsednik na kolegijumu Ministarstva odbrane, zahvalivši se vojnom osoblju na uspešnom radu.

Ruski predsednik je istakao da su vojnici i oficiri delovali efikasno i profesionalno i da su odlučno doprineli porazu "borbeno najsposobnijoj grupi međunarodnih terorista".

"Ruski vojnici su spasili živote stotina hiljada ljudi i otvorili put do političkog rešenja.", naglasio je predsednik.

Putin je rekao da će Rusija učiniti sve da pomogne porodicama poginulih vojnika.

"Uvek ćemo se sećati poviga naših saboraca koji se nisu vratili", rekao je Putin.

Prema rečima predsednika, situacija oko Sirije, kako vojna, tako i politička u svetu, potvrđuju "pravovremenost odluka o jačanju" oružanih snaga. Šef države je istakao da su izvršene duboke strukturalne transformacije oružanih snaga - čitav sistem vojne kontrole postao je efikasniji.

Prošle nedelje Putin je naredio povratak velikog dela vojnog kontingenta iz Sirije. Govoreći u bazi Hmeimim u Siriji, predsednik je rekao da je vojska briljantno obavila zadatak: Teroristi su poraženi, a Sirija je očuvana kao suverena, nezavisna država.

Vazdušno-kosmičke snage Rusije su u septembru 2015. godine počele sa vazdušnim udarima po teroristima u Siriji na zahtev zvaničnog Damaska. U martu 2016. godine, Moskva je povukla većinu grupe.

Tokom vojne operacije, ruski avioni izvršili su više od šest hiljada naleta, a helikopteri više od sedam. Preko 32.000 militanata, 394 tenkova i preko 12.000 raznog oružja i opreme je uništeno.

Džonson: Velika Britanija i Rusija imaju velike nesuglasice, ali zemlje treba da sarađuju  
Velika Britanija i Rusija imaju velike nesuglasice, ali dve zemlje treba da sarađuju u svim mogućim pravcima, izjavio je britanski ministar spoljnih poslova Boris Džonson u intervjuu za Sputnjik uoči posete Moskvi.

„Naravno, ne može se govoriti o uobičajenom radu, jer u našim odnosima postoje ozbiljne prepreke o kojima moramo iskreno da razgovaramo. Znate, spisak problema po kojima imamo nesuglasice: nastavak destabilizacije u Ukrajini, neslaganja oko Sirije, zabrinutost zbog onoga što se dešava u sajber-prostoru i na Zapadnom Balkanu“, rekao je Džonson, koji u petak treba da održi bilateralne razgovore sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.

Pritom, dve zemlje svejedno moraju da rade zajedno tamo gde je to moguće. „Moramo da razgovaramo o tome, ali takođe kažem Sergeju (Lavrovu) i ruskom narodu: mi smo države koje su članovi ’petorke‘ stalnih članica Saveta bezbednosti UN, imamo odgovornost prema sopstvenom narodu i svetu i moramo da sarađujemo tamo gde možemo. Postoje oblasti u kojima sarađujemo i sada je došlo vreme da Velika Britanija i Rusija razmisle o našim zajedničkim interesima, zajedničkim nacionalnim interesima“, istakao je Džonson.

Velika Britanija i Rusija mogle bi da sarađuju u vezi sa Iranom, Severnom Korejom, Sirijom i Bliskim istokom i to bi bilo korisno za sve, dodao je on.

„Imamo mnogo zajedničkih interesa! Kao prvo, Iran. Stav Velike Britanije veoma je blizak ruskom. Vidimo prednosti zaštite sporazuma o iranskom programu (Zajednički sveobuhvatni akcioni plan, čija primena ukida ekonomske i finansijske sankcije Iranu koje su ranije uveli Savet bezbednosti UN, SAD i Evropska unija), nameravamo da obuzdamo nuklearne ambicije i upotrebu iranskog nuklearnog programa u vojne svrhe. Niko od nas ne želi da Iran dobije nuklearno oružje, to je loše za svet. Sa druge strane, vidimo da iranski narod treba da se vrati u svetski ekonomski sistem, on treba da oseti prednosti učestvovanja u njemu i to je veoma važno“, naveo je Džonson.

Šojgu: U Siriji potrebni energični i ozbiljni napori svetske zajednice Situacija u Siriji se značajno promenila, porodice se vraćaju u svoje domove, potrebni su jaki napori svetske zajednice da bi se razminirala i obnovila Raka, izjavio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.
„Situacija se kardinalno promenila u Siriji, gde svakodnevno vidimo kako se stotine porodica vraća ili pokušava da se vrati u svoje domove“, rekao je Šojgu na sastanku sa specijalnim izaslanikom UN za Siriju Stafanom de Misturom i ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom.

Šojgu je naveo da se prošle nedelje u Dejr el Zor, Bukamal i Palmiru vratilo gotovo 4.500 izbeglica.

„U Palmiri se dešava to isto, ali tamo postoje problemi i temi povezani sa izbegličkim kampovima koje kontrolišu druge, koalicione snage“, istakao je ministar.

Komentarišući situaciju u Raki, Šojgu je rekao da tamo ne može da se ignoriše činjenica da je „grad gotovo uništen, na ivici epidemije. Siguran sam da ste o tome obavešteni i želimo da sa vama razgovaramo o odlučnim koracima za poboljšanje situacije“, naglasio je Šojgu.

Ministar odbrane dodao je da je grad praktično miniran. „Osim mina koje su ostale nakon povlačenja terorista, tamo postoje i neeksplodirani objekti“, zbog čega ljudi ne mogu da uđu u svoje kuće.

„Tamo su potrebni veoma energični i veoma ozbiljni napori svetske zajednice. U svakom slučaju, ono što danas radi Rusija, sama deminirajući i pripremajući sirijske deminere, to zahteva ozbiljnu podršku i mi je čekamo, između ostalog i od struktura UN“, istakao je Šojgu.

On je dodao i da je Rusija spremna da razgovara o konkretnim koracima za pripremu Kongresa nacionalnog dijaloga u Sočiju.

„Sazrelo je, došlo je vreme da se rešava“, zaključio je Šojgu.

Specijalni izaslanik UN za Siriju Stafan de Mistura je istakao napredak u rešenju sirijske krize, konkretno uspeh u deeskalaciji sukoba.

„Bila je ovo posebna godina, ostvaren je veliki napredak, to moramo priznati. Astana je veoma pomogla u deeskalaciji, videli smo to svojim očima. Teritorije pod kontrolom DAEŠ-a značajno su se smanjile. To je ponovo ono što možemo da priznamo“, rekao je De Mistura.

„Ali mi takođe priznajemo da je došlo vreme za politički proces, iskren politički proces, zbog toga sa nestrpljenjem očekujem ove pregovore“, dodao je on.

De Mistura je takođe istakao da ne postoji alternativa ženevskom pregovaračkom procesu o Siriji.

On je dodao i da će doći na međusirijske pregovore u Astanu nakon konsultacija u Moskvi.

„Planiram da odem u Astanu odmah posle ovog sastanka da bih video određeni napredak o pitanju zarobljenika, što je hitan problem, a Sirijci nas stalno to pitaju“, rekao je De Mistura izrazivši nadu za produktivan razgovor u Moskvi.

U Astani je počela osma runda pregovora o Siriji, delegacije koje učestvuju počele su tehničke sastanke. Očekuje se učešće delegacija iz Rusije, Turske i Irana kao zemalja-garanata prekida vatre u Siriji, vladine i opozicionih sirijskih delegacija, kao i predstavnika Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Jordana kao posmatrača.
Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut -
    OVDE možete pogledati hronologiju događaja ruskih vazdušnih udara u Siriji po danima 
 
 

Pogledaj vesti o: Vladimir Putin

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.