Izvor: RTS, 28.Avg.2013, 16:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Odbrana: Štab Armije BiH u blizini Markala

Na suđenju Ratku Mladiću u Hagu, Mladićeva odbrana tvrdila je da je 1995. godine u blizini pijace Markale bio štab Armije BiH, dok je svedok optužbe Emir Turkušić potvrdio da je ta zgrada "tu, u blizini", ali da joj "minobacačka granata ne može ništa".

Unakrsno ispitujući svedoka optužbe Emira Turkušića, odbrana generala Ratka Mladića tvrdila je da je 1995. godine u blizini pijace Markale >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << u centru Sarajeva bio štab Armije BiH, dok je Turkušić potvrdio da je ta zgrada "tu, u blizini", ali da joj "minobacačka granata ne može ništa".

U jučerašnjem glavnom iskazu, Turkušić, tadašnji pripadnik MUP-a BiH, izjavio je da je minobacačka granata, koja je ispred Markala 28. avgusta 1995. godine ubila i ranila desetine građana, bila ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske.

Posvedočio je i da je granata, po oznakama nađenim na stabilizatoru, bila proizvedena 1993. godine u valjevskom "Krušiku".

Za smrt 43 osobe i ranjavanje 75 građana u eksploziji ispred Markala, optužnica tereti generala Mladića (70), tadašnjeg komandanta VRS. General Mladić optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada.

Mladićev branilac Branko Lukić pitao je danas svedoka kolika je udaljenost pijace Markale od legitimnih vojnih ciljeva u centru Sarajeva.

"Na tom mestu nije bio nijedan vojni cilj, štab brigade, niti utvrda. To je bio strogo civilni deo grada", odgovorio je Turkušić, koji je u istrazi učestvovao kao član odeljenja za kontradiverzionu zaštitu MUP-a BiH.

Na sugestiju advokata Lukića da je Glavni štab ABiH u to vreme bio u zgradi izdavačke kuće "Svjetlost", "preko puta" i "manje od 50 metara" od Markala, Turkušić je potvrdio da je ta zgrada "tu, u blizini", ali da joj "minobacačka granata ne može ništa". Upitan zna li da je u Sarajevu postojalo "2.000 legitimnih vojnih ciljeva", svedok je odgovorio negativno.

Branilac Lukić predočio je Turkušiću i da po vojnim tablicama za delimično "neutralisanje" jednog od takvih ciljeva može biti upotrebljeno do 216 minobacačkih granata.

Svedok je uzvratio da se, po vojnim standardima, "neprijateljskom živom silom ne smatra civilno stanovništvo", tvrdeći da je "karakter rata u Sarajevu bio da se svi stanovnici smatraju legitimnim vojnim ciljem" i da to proizlazi iz pitanja Mladićeve odbrane.

Turkušić: ABiH nije gađala svoje građane 

Na pitanje advokata Lukića da li je moguće cilj uništiti samo jednom minobacačkom granatom, Turkušić je odgovorio da posle četiri godine rata, kada su svi objekti u gradu dobro poznati, to jeste moguće učiniti.

Turkušić je ostao i pri iskazu da "apsolutno nikada nije naišao na verodostojne dokaze" da je ABiH granatama ciljala svoje građane u Sarajevu.

Na pitanje advokata Lukića da li je čuo za izjavu pripadnika tajne policije BiH Nedžada Herende da je za snajpersku metu uzimao civile u centru Sarajeva, svedok je odgovorio da nije.

"I u slučaju da je ona potpuno tačna, ničim ne demantuje moju izjavu", rekao je Turkušić.

Tvrdnju odbrane da je ABiH u novembru 1993. godine ispalila "dve granate na Trg ZAVNOBiH" koje su "usmrtile četiri dečaka i učiteljicu", svedok je nazvao "delom propagande koja se upotrebljava u ratu".

Ispitujući svedoka o nekoliko eksplozija granata u sarajevskom naselju Dobrinja, sa znatnim civilnim žrtvama, branilac Lukić tvrdio je da je svakoj od eksplozija prethodilo upozorenje lokalne policije građanima na opasnost od granata.

"Prvi put čujem to od vas", odgovorio je Turkušić, koji je učestvovao u istragama o tim incidentima.

Mladićeva odbrana nastavlja unakrsno ispitivanje Turkušića, koje će završiti sutra.

General Mladić optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN, 1992-95. godine.

Nastavak na RTS...