Izvor: B92, Beta, Tanjug, 01.Maj.2010, 12:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pomen žrtvama "Bljeska"
Beograd -- U Crkvi svetog Marka u Beogradu služen je parastos Srbima poginulim i nestalim pre 15 godina u operaciji hrvatskih oružanih snaga "Bljesak".
Pomen žrtvama služio je vikar patrijarha srpskog, episkop hvostanski Atanasije, uz sasluženje bratstva Crkve svetog Marka. Pomen žrtvama "Bljeska" služen i u manastiru Krušedol na Fruškoj gori, gde se održava 4. krajiški crkveno-narodni sabor pod nazivom "Krušedolska zvona".
Na 15-godišnjicu "Bljeska", u manastiru >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Krušedol je služena arhijerejska liturgija, koju je predvodio episkop sremski Vasilije.
Po završetku liturgije služen je pomen svim Srbima stradalim pre 15 godina u toj akciji hrvatske vojske i policije, kao i stradalima i nestalima u ratovima devedesetih godina i u izbeglištvu.
Najveći broj Srba proteranih početkom maja 1995. godine iz zapadne Slavonije živi sada u Republici Srpskoj, a u Srbiji su uglavnom smešteni u Inđiji, Pazovi, Novom Sadu i drugim mestima Vojvodine.
U hramu Presvete Bogorodice u Gradiški služen je parastos Srbima, dok su sa mosta na Savi spušteni venci i cveće u reku.
Nakon parastosa, na spomen ploču kod hrama vence su položili premijer Republike Srpske Milorad Dodik, kao i predstavnici skupštine RS, lokalnih organa vlasti, Udruženja Srba proteranih iz zapadne Slavonije i predstavnici udruženja boračkih kategorija stanovništva RS.
Hrvatske vojne i policijske snage izvršile su agresiju na zapadnu Slavoniju 1. i 2. maja 1995. godine, kada je ova srpska oblast bila zona pod zaštitom UN (sektor "Zapad").
Više od 16.000 pripadnika hrvatskih snaga krenulo je na 4.000 pripadnika Vojske RSK i za manje od 36 sati ubijeno je i nestalo 283-oje Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece do 14 godina starosti.
Od ukupnog broja žrtava, dosad je identifikovano samo 37, koje su stradale, ili nakon ranjavanja preminule, na području RS, dok Hrvatska uporno izbegava ekshumaciju i identifikaciju 168 ubijenih koje su njeni pripadnici pokupili i pokopali, većinom pod oznakom "nepoznat".
U operaciji "Bljesak" hrvatske snage su prognale i preostalih 15.000 Srba i tako dovršile etničko čišćenje u kojem je, računajući i operaciju iz 1991. godine, iz zapadne Slavonije izgnano oko 67.000 Srba.
Za ovaj i druge zločine niko od počinilaca i hrvatskih čelnika nije odgovarao, a protiv Mladena Kruljca je podneta krivična prijava 2005. godine, ali optužnica nije podignuta, čak ga je bivši predsednik države Stjepan Mesić unapredio u komandanta kopnenih snaga.
Tadašnji načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, general Petar Stipetić je, posle istrage, oslobođen svake sumnje.
Zbog ratnih zločina u akciji "Bljesak" Haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je, u međuvremenu, umro 1999. godine.
"Istražiti zločine hrvatske vojske"
Predsednik Dokumentaciono-informativnog centra Veritas Sava Štrbac izjavio je da Hrvatska ni posle 15 godina nije počela istragu ratnih zločina svoje vojske nad Srbima u zapadnoj Slavoniji, tokom akcije "Bljesak".
Štrbac je podsetio da je jedina krivična prijava za ratne zločine u akciji "Bljesak" podneta protiv generala hrvatske vojske Mladena Kruljca zbog naređenja snajperisti da ubije jednog srpskog civila, ali da je hrvatsko tužilaštvo odbacilo tu prijavu.
"Haški tribunal je od nas (Veritasa) samo sporadično uzimao podatke o akciji 'Bljesak', ali nikada nije otvorio intenzivnu istragu", rekao je Štrbac.
Štrbac je optužio Hrvatsku da odlaže ekshumaciju tela Srba ubijenih u toj akciji hrvatske vojske.
"Posle akcije 'Bljesak' hrvatska vojska je prikupila 168 tela i pokopala ih u više grobnica", rekao je Štrbac. Dodao je da je Hrvatska napravila spisak grobnih mesta, ali da nije uradila skoro ništa na ekshumaciji i identifikaciji tela žrtava.
Prema njegovim rečima, nenalaženje tela i odugovlačenje iskopavanja na drugim grobnim mestima, "podgrevaju tvrdnje da su leševi spaljeni".
Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ocenila je da postoje uslovi za istragu zločina hrvatske vojske i policije nad Srbima tokom akcije "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji, maja 1995. godine.
"Zločini su počinjeni. Imamo dokumentovane slučajeve ubistva civila", rekla je Kandićeva.
Ona je ukazala da do sada nije bilo optužnica za ratne zločine pripadnika hrvatske vojske nad Srbima tokom te akcije.
"Haška istraga nije dovela do optužnica, a nije je (istrage) bilo ni na nacionalnom nivou", rekla je Kandić.
Ona je ukazala da je za proteklih nekoliko godina stvorena "klima" za istraživanje ratnih zločina u akciji "Bljesak" i podvukla da sada postoji saradnja tužilaštava Srbije i Hrvatske.
Kandićeva je navela da je za utvrđivanje broja žrtava u toj operaciji hrvatske vojske i policije, kao i u svim sukobima, potrebno napraviti spisak svih žrtava.
"Već se uveliko radi na stvaranju tog registra. Pokrenuta je i inicijativa za osnivanje Regionalne komisije (za utvrđivanje spiska žrtava)", rekla je Kandić i dodala da će ta komisija koristiti podatke nevladinih organizacija.
