Izvor: Glas javnosti, 18.Apr.2009, 02:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Istina o Kosovu na 1.000 strana

BEOGRAD - Predstavnici pravnog tima Srbije predali su juče Međunarodnom sudu pravde u Hagu pisani podnesak u kojem se iznosi stav o zakonitosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Pravni dokument, koji čine dve knjige od po 350 i 600 stranica, kao i veliki broj mapa i prikaza terena, sadrži sve neophodne elemente i pravnu argumentaciju relevantnu za dokazivanje stava da proglašenje nezavisnosti Kosova nije u skladu sa međunarodnim >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << pravom.

Pored toga, srpski tim će u ovom procesu dokazivati da je na Kosovu i Metohiji došlo do povrede režima privremene uprave koji su uspostavile UN radi obezbeđenja mira i sigurnosti, kao i povrede nadležnosti najvišeg tela svetske organizacije - Saveta bezbednosti.

Prema nezvaničnim informacijama, do sada je oko 20 država dostavilo svoje mišljenje o ovom pitanju, ali se očekuje da će to učiniti još nekoliko zemalja do danas, kada ističe rok za dostavljanje podnesaka.

Prema oceni srpskog šefa diplomatije Vuka Jeremića, dobro je i „veoma važno da što više zemalja učestvuje u ovom procesu, jer se tako smanjuje mogućnost pritisaka na sud od onih država koje podržavaju jednostrano proklamovanu kosovsku nezavisnost“.

Međunarodni sud pravde trebalo bi da se izjasni da je u slučaju proglašenja nezavisnosti Kosova prekršeno međunarodno pravo, ocenila je profesorka prava na američkom univerzitetu Notr Dam Meri Elen Okonel. Ona je u izjavi za Bi-Bi-Si istakla da je taj sud u ranijim, sličnim slučajevima teritorijalnih sporova uvek donosio odluke koje su išle u prilog zemlji kojoj je sporna teritorija istorijski pripadala.

- Granice u Africi, u Centralnoj i Južnoj Americi, kao i većina pomorskih granica, povlačene su u skladu s tim pravilom, a istim principom rukovodio se i Međunarodni sud pravde u najmanje desetak teritorijalnih sporova. Zaista ne vidim kako bi u slučaju Kosova mogao da se opredeli drugačije - navela je profesorka sa Notr Dama.

Ona je dodala da bi zastupnici Kosova mogli da se pozovu na savetodavno mišljenje Vrhovnog suda Kanade o tome da li Kvebek može da dobije nezavisnost.

- Kanadski vrhovni sud je ocenio da je u slučajevima teškog kršenja ljudskih prava moguće da se princip teritorijalnog integriteta zanemari u korist aranžmana koji bi obezbedio poštovanje ljudskih prava. Sud je, međutim, naglasio da to ne mora nužno da bude nezavisnost, nego i neki oblik autonomije. U tom kontekstu, valja se prisetiti da je Srbija ponudila Kosovu najširu moguću autonomiju - ocenila je Okonelova.

Na primedbu da je mišljenje suda neobavezujuće i da, čak i ako bude u korist Srbije, to neće navesti zemlje koje su priznale Kosovo da svoju odluku ponište, američka profesorka je kazala da su mišljenje i odluka suda smernice za delovanje država.

- Tačno je da njegove odluke nisu obavezujuće, ali one državama postavljaju određene obaveze. Ako sud oceni da proglašenje nezavisnosti Kosova nije bilo u skladu s međunarodnim pravom i da o njegovom statusu treba ponovo pregovarati, sve države bi to morale da poštuju. Zaista se retko događa da se države oglušuju o odluke Međunarodnog suda pravde - zaključila je profesorka sa američkog univerziteta Notr Dam. Šef pravnog tima koji je odredila Vlada Srbije je Dušan Bataković, a koordinator Saša Obradović. U timu su još profesori Malkolm Šou, Marčelo Koen i Andreas Cimerman, kao i advokati Vladimir Đerić i Igor Olujić.

КОСОВО

ноги људи не знају шта значи Косово. То није парче земље, нити област

на географској карти.

Косово јесте мало, али је ипак толико велико. Има места за свакога јер

је Господ подарио ову свету земљу свим људима. Мало јесте, али вредно као

драги камен. Мало је као гутљај воде без којег се не може, као ваздух без

ког се не дише, а велико је као Сунце, које греје цео свет свом топлином

љубави. Велико је као стена која стоји чврсто и несаломљиво, јер су косов-

ски корени дубоко зарасли још одавнина, а корене су пустили преци и свеци. Постоје

и сведоци томе, а то су наши манастири, којима се сваки Србин дичи и поноси. Го-

спод је освештао Косово и зато се каже да је оно српски Јерусалим. Косовски народ

је пун љубави и вере, које посвећују манастирима и свим људима. Ту љубав ми смо

одавно показали нашим људима који нас посећују и бар за тренутак потруде се да

заборавимо шта смо доживели и колико смо до сада пропатили. Али када они оду,

ми остајемо са истом тугом, а њима показујемо да су српска вера и љубав најчвршће.

То је одувек тако било и тако ће и даље бити. Косово је симбол српске вере и сим-

бол свих Срба. Народ на Косову се увек моли у манастирима да сваког Србина Бог

заштити. На Косову сија најлепше сунце и цвета најлепше цвеће. Најлепше цвеће

јe косовски божур, јер је изникао као симбол Косова и Косовског боја. Косовом су

ходали наши свеци: цар Лазар, цар Душан, Стефан Дечански и многи други који

су оставили велика богатства иза себе. Највеће богатство су манастири из 12, 13. и

14. века. Оставили су нам православну веру и проширили хришћанство. Косово је

предивно јер је испуњено манастирском лепотом. Цело Косово мирише на тамјан,

љубав и наду. Велико је чудо што и у овим тешким тренуцима Косово и даље стоји

гордо и поносно. Могу да узму Косово, али никада неће узети хришћанску косов-

ску веру, нашу крв и наше срце косовско, јер се неће примити у душманске груди.

То се не сеје и не прима – то нам даје Господ и слава Њему, и

хвала Богу што сам хришћанка и што имам крст

на челу. Као и сви који сада ово чи-

тате.

Ове речи што сам навела мало

су и бојим се да сам много тога

испустила, јер не постоје речи

које се могу употребити да би

се описало наше свето Косово,

али Господ ће сваком показати и

хвала Му што ми је послао све ове

речи које вама пишем.

Јована Радовановић,

11 година, Ораховац

Nastavak na Glas javnosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.