Izvor: Nezavisne Novine, 07.Okt.2016, 22:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Za smanjenje gasova BiH treba milijardu evra

BANJALUKA - Bosna i Hercegovina ako ne bude imala pomoć Evropske zajednice neće uspjeti smanjiti emisiju gasova u dogovorenom roku do 2030. godine, nego ćemo doživjeti povećanje od 18 odsto, upozorio je Goran Trbić, član ekspertskog tima koji predstavlja BiH kada je u pitanju potpisani Pariski sporazum i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.

"Veoma je nezahvalno govoriti o cifri koja nam je potrebna da bismo uspjeli u smanjenju, ali ona se sigurno penje >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i do milijardu evra u navedenom periodu", kazao je Trbić.

Spas za planetu, poznatiji kao Pariski sporazum, potpisan je od strane dovoljnog broja zemalja,  a uskoro bi trebalo da stupi na snagu. Ipak, prognoze stručnjaka su da iako se radi o velikom napretku pred nadležnima je dug i više nego neizvjestan put u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Sporazum su ratifikovale 62 države, čime je premašen minimum po broju zemalja, ali su one emiteri svega 52 odsto zagađujućih gasova, te to ne bi bilo dovoljno za stupanje sporazuma na snagu. Ipak, i Nepal i Kanada su najavili da će i oni u narednim danima dostaviti potpisan dokument, te prepreke za primjenu više neće biti.

Stručnjaci ističu da najveći problem u sprovođenju sporazuma neće biti velike kompanije i Kina i Amerika, dva najveća zagađivača, koja su do sada izbjegavala potpisivanje Pariskog sporazuma, već novac.

O koliko se velikim ciframa radi pokazuje i proračun do kojeg su eksperti došli na jednom od sastanaka koji glasi da bi smanjenje emisije gasova od 10 odsto na evropskom kontinentu koštalo koliko sva ratna šteta napravljena u Drugom svjetskom ratu.

"U prvoj fazi sporazuma prvo moramo zaustaviti povećanje temperature i emisije gasova, pa tek onda možemo svi govoriti o drugoj fazi, to jest o smanjenju. Ono što je bitno naglasiti je koliko god teško bilo, koliko god prognoze bile loše, svi mi moramo shvatiti da Pariski sporazum nema alternativu. Ukoliko ne uspije, ukoliko ne budemo učinili sve što je u našoj moći, ulazimo u proces u kojem apsolutno ne znamo šta nas čeka", ističe Trbić.

Činjenica je da nadležni posljednjih godina u BiH čine napore kako bi se emisija ugljen-dioksida smanjila. Samo neki od pozitivnih primjera su termoizolacioni radovi na javnim institucijama, te prelasci velikih zagađivača na biomasu.

"Mi ulažemo prilično puno u realizaciju mjera smanjenja zagađenja. Mi na PMF-u u Banjaluci prelazimo na pelet i samo tim smanjenje će na godišnjem nivou biti 100 tona Co2. Primjer ove prakse je i 'Toplana' u Prijedoru koja prelazi na biomasu, a postoje intencije da i banjalučka 'Toplana' pređe na biomasu kao i mnogi drugi objekti", kaže Trbić.

Uprkos tome što BiH spada u jedne od najmanjih zagađivača u svijetu, onečišćenje koje pošaljemo u atmosferu iznosi nešto preko pet metričkih tona godišnje po glavi stanovnika.
Pogledaj vesti o: Pariz

Nastavak na Nezavisne Novine...