Izvor: Nezavisne Novine, 14.Nov.2014, 19:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Umro ekscentrični matematički genije Aleksander Grotendik

PARIZ - Aleksander Grotendik, jedan od najvećih matematičkih umova prošlog vijeka, umro je u Francuskoj u 86. godini.

Jako rano je dostigao sam vrh svoje profesije, ali se još brže iz nje povukao, da bi se posvetio antiratnom aktivizmu, živjeći kao pustinjak i odbijajući da podjeli reuzltate svojih istraživanja sa javnošću.

Grotendik je umro u četvrtak u bolnici u mjestu Sen Žiron, na jugozapadu Francuske.

Rođen je u Berlinu 1928. u porodici ruskih >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Jevreja, ali će u Francuskoj, gdje su se njegovi roditelji preselili, provesti većinu svog života.

Dobitnik Fildsove medalje 1966, Grotendikov rad revolucionirao je svjetsku matematiku, posebno na polju algebre i geometrije.

"Bio je jedan od divova matematike koji je svojim radom preobrazio disciplinu", rekao je Sedrik Vilani, koji je Fildsovu medalju, poznatu i kao Nobel za matematiku, osvojio 2010.

Kao što će to mnogo godina kasnije učiniti još jedan revolucionarni koliko i ekcentrični genije, Rus Grigorij Pereljman, Grotendik je odbio da primi Fildsovu medalju i sve poslove koje su mu univerziteti širom svijeta nudili.

 Krajem 1960-ih, on će naglo napustiti  kontakt sa matematičkom javnošcu i naučnom karijerom, a nakon 1988. postaje potpuno nadostupan za javnost, skrivajući se u nekom zaseoku u Pirinejima.

Iako nije potpuno odustao od istraživanja, sve je više odbijao da rezultate svog rada dijeli sa svijetom.

"Ideje Aleksandera Grotendika su prodrle u podsvjest matematičara", izjavio je za pariski Mond njegov najpoznatiji učenik i  dobitnik Fildsove medalje Pjer Delinj.

"Bio je jedinstven u načinu razmišljanja", istakao je on.

Grotendikov naučni rad odlikuje se dubokim konceptualnim promjenama i preoblikovanjima problema u terminima novih apstraktnih struktura koje bi pronašao vođen konkretnim problemom. Vođen traženjem jednostavnosti i temeljnih zakonitosti u matematici, dovodio je u pitanje i najosnovnije pojmove kao što je topološki prostor, algebarski varijetet i slično. Naročito uspješno je koristi metode mišljenja uz pomoć teorije kategorija.

Prije no što se povukao, napisao je knjigu "Žetva i sjetva"  o nemoralu i nepotizmu u matematičkim institucijama.

Nastavak na Nezavisne Novine...