Tehnologije koje vole tinejdžeri i teroristi

Izvor: Politika, 22.Nov.2015, 23:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tehnologije koje vole tinejdžeri i teroristi

Aplikacijama koje čuvaju privatnost komunikacije raduju se kriminalci svih vrsta, ali sada su u fokusu kao alat koji je možda omogućio džihadistima da usaglase napade na Pariz

Dan posle prvog terorističkog napada u Parizu, Islamska država je ohrabrivala svoje sledbenike da koriste popularnu aplikaciju za razmenu poruka koju vladine agencije ne mogu da špijuniraju. Na jednom od svojih sajtova, u delu interneta >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << koji nije dostupan svima, tzv. mračnom vebu, preporučivali su „Telegram”, na kojem može da se podesi i samouništenje poruka posle nekog vremena.

Ova i slične aplikacije predstavljaju veliki problem za obaveštajne agencije.

„Sada kad uđemo sa sudskim nalogom i kažemo nekoj kompaniji da moramo da vidimo nečiju komunikaciju, reći će nam da ni oni ne znaju šta je unutra jer su dizajnirali proizvod tako da bude neprobojan”, požalio se nedavno jedan od šefova njujorške policije.

Ono što muči CIA i slične agencije problem je i za roditelje, mada mnogi nisu ni svesni šta njihova deca imaju u pametnim telefonima. Popularne „aplikacije duhovi” izgledaju obično, kao kalkulator ili običan sat, a u stvari su digitalni kovčezi fotografija ili omogućavaju filtriranje poruka i skrivanje poziva. Jedna od najpoznatijih je „Kalkulator %”, koja se otvara kao i svaki drugi digitron, ali kada se ukuca lozinka ulazi se u carstvo zaključanih dokumenata. Druga je „Secret Photo Vault”, privatni sef za fotografije, 28. najpopularnija aplikacija u „Eplovoj” prodavnici. Postoji čak i opcija za lažne lozinke, pa ako, na primer, roditelji insistiraju da vide šta je unutra, otvoriće se lažna arhiva beznačajnih dokumenata. Amerikanci su za mnoge od ovih programa saznali nedavno, kada se u jednom gradiću u Koloradu saznalo da je stotinak učenika razmenjivalo golišave fotografije, skrivajući ih na ovaj način.

.

Islamska država je putem „Telegrama” preuzela odgovornost za ovaj zločin i, malo pre toga, za obaranje ruskog aviona iznad Sinaja.

Ima i drugih aplikacija koje se reklamiraju kao pouzdane, poput „Snepčeta” i „Sikreta”, ali se ispostavilo da su otkrivale podatke o korisnicima ili da su ranjive na hakerske napade. Zato je trenutno „Telegram” omiljeni komunikacijski alat Islamske države jer se, bar do sada, pokazao kao „neprobojan”.

Obaveštajci već duže vreme skreću pažnju na opasnosti koje nove tehnologije predstavljaju kad se nađu u pogrešnim rukama, a najnoviji napadi su povod da ponove upozorenja.

Na bezbednosnom skupu u Vašingtonu početkom sedmice direktor CIA Džon Brenan povezao je jedan od najgorih terorističkih napada na Evropu sa razvojem tehnologija 21. veka, koje se zloupotrebljavaju na takav način da zakoni iz 20. veka ne mogu efikasno da se nose s tim.

Direktor CIA naglasio je da su, usled nekih otkrića u vezi s naporima vlade da otkrije teroriste, donete mere i zakoni koji znatno otežavaju međunarodne napore da se napadi preduprede. Nije pomenuo nikoga posebno, ali je u vazduhu visilo ime Edvarda Snoudena. Brenanovo mišljenje deli većina njegovih kolega: da je posle otkrića bivšeg saradnika američke bezbednosne agencije NSA pokrenut lanac događaja koji im otežava lov na teroriste, piše sajt „Dejli bist”.

Alat Putinovih kritičara

„Telegram” su osmislila dvojica Rusa, braća Pavel i Nikolaj Durov, oštri kritičari Vladimira Putina, s namerom da bude bezbedan od špijuniranja ruskih bezbednosnih agencija. Sada njihov izum ide na živce i američkim, ali i iranskim vlastima, koje su nedavno uhapsile administratore više grupa na „Telegramu”, optužujući ih da šire nemoralan sadržaj.

Aplikacija ima 50 miliona korisnika, koji dnevno razmene milijardu poruka preko telefona, tableta ili desktop računara. Postoji mogućnost da se formiraju grupe, slično kao na „Vajberu”. Reklamira se kao brzo i bezbedno sredstvo komunikacije sa snažnom enkripcijom. Sedište kompanije je u Berlinu.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.