Srećni Amerikanac u Parizu

Izvor: Politika, 12.Maj.2011, 23:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srećni Amerikanac u Parizu

Na piću sa Hemingvejem, na kafi sa Bunjuelom, Pikasom i Dalijem, sve je to moguće u novom filmu Vudija Alena „Ponoć u Parizu” kojim je započela velika kanska filmska fešta

Od našeg specijalnog izveštača

Kan – Zamislite da pijete piće sa Tomasom Skotom Ficdžeraldom i njegovom ljupkom ženom, da noći provodite u kafeu u kojem ispred šanka igra Džozefina Beker dok svira Kol Poter, a pripiti Ernest Hemingvej vas „davi” ali i šarmira >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << svojim pričama o ratu. Zamislite i to da provodite vreme sa mladim i uvek zaljubljenim Pikasom, da se tu mota i Men Rej sa svojom nadrealističkom družinom, zbunjenim Bunjuelom i ekscentričnim Dalijem, da konsultacije o svakoj napisanoj reči vodite sa Gertrudom Stajn...

To je bio Pariz ludih 20-ih prošlog veka, takozvane zlatne ere, a vremenska mašina koja vas uspešno vraća i u ovaj period na nezaboravni susret sa gorepomenutom družinom, zove se „Ponoć u Parizu” – novi film legendarnog Vudija Alena,kojim je počeo 64. Kanski filmski festival.

Šarmantna romantična komedija, jedna od najlepših turističkih razglednica i boemskih ljubavnih pisama iz Pariza, posveta umetnicima i intelektualcima nezadovoljnim trenutnim životnim i umetničkim vrednostima i vazda okrenutim ka prošlosti i nekim boljim i lepšim vremenima: Zlatna era, Bel epok, renesansa – sve to zajedno je novi Alenov film, film pravog srećnog Amerikanca u Parizu.

U njemu glavni junak Gil, uspešni holivudski scenarista koji bi da u Parizu napiše svoj ozbiljan roman (Oven Vilson kao reinkarnacija mladog Vudija Alena) i verenik konvencionalne američke malograđanke (Rejčel Mek Adams), svako veče u ponoć na Monmartru, nađe se u poziciji Pepeljuge. Umesto u kočiju, zajedno sa svojim rukopisom ulazi u oldtajmer koji ga vodi u taj bolji i kvalitetniji svet kojem je potrošačko društvo nepoznanica i gde nema nepodnošljivih američkih republikanaca.

Pun eruditskih dosetki i tipičnog „alenovskog” šarma, „Ponoć u Parizu” je film, pre svega namenjen akademski obrazovanoj publici, a ne širokim narodnim masama, pane čudi podatak da je za sada prodat za distribuciju u svega pet zemalja. Za ovaj film Vudi Alen je opet okupio sjajnu glumačku ekipu – osim Vilsona i Mek Adamsove, tu su i Keti Bejts (G.Stajn), Marion Kotijar (Pikasova ljuba), Majkl Šin, Adrien Brodi (izvanredan kao Dali) – pojačanu prvom damom Francuske, bivšom manekenkom Karlom Bruni, koja je sasvim prirodna i uspešna u maloj ulozi kustosa Rodenovog muzeja.

Karla Bruni i njen suprug Nikola Sarkozi nisu prisustvovali svečanom otvaranju festivala, na kojem su glavne zvezde bile Bernardo Bertoluči, Robert de Niro, Alen i njegova filmska ekipa, ali je zanimljivo kako je još pre dolaska u Kan Vudi Alen objasnio kako je Karla dobila ulogu u njegovom filmu.

– Pre okogodinu i po dana, moja supruga i ja imali smo branč sa predsednikom Sarkozijem u njegovoj palati. U jednom trenutku u sobu je ušla Karla, visoka i lepa, harizmatična i ljubazna, pami je nekako bilo prirodno da je pitam : „Da li ste razmišljali o tome da se pojavite u filmu? Nešto malo, kao štos, samo radi sopstvene zabave?”. Ona je odgovorila: „Jesam, jednom u životu bih to volela da uradim kako bih unucima mogla da kažem da sam igrala u filmu”. I tada sam ja spremno rekao da ću za nju smisliti nešto lepo, što neće od nje zahtevati dugo odsudstvo i mnogo rada, i naglasio joj da ona treba samo da se opusti i uživa u samoj sebi. Tako je i bilo. Karla Bruni je veoma prirodna i nisu tačne glasine koje su širili francuski tabloidi, da sam morao da ponavljam njene scene milion puta. Sa njom sam radio kao i sa svim drugim glumcima, sve scene koje sam za nju pisao ostale su u filmu i njen suprug je obišao snimanje samo jedne noći, a ne hiljadu puta kako je to pisano– izjavio je Vudi Alen.

I mada su mnogi verovali da je ovim pariskim filmom Alen završio svoju turneju po evropskim gradovima (Barselona, London, Pariz), retko koga je istinski iznenadila jučerašnja vest da će njegov sledeći film biti sniman u Rimu i to većinom na italijanskom jeziku. Za sada se o ovom novom projektu zna da je inspirisan Bokačovim „Dekameronom” i da će jednu od uloga imati Roberto Beninji.

Pričajući juče u Kanu o svom viđenju Pariza, Kanskog festivala i o svojoj poziciji u svetu filma ukojem dugo traje, Vudi Alen je izjavio i sledeće:„Ja nisam umetnik, iako me često tako zovu. Ja sam samo srećnik koji je godinama uspevao da održi kontakt sa publikom. Za mene su umetnici Kurosava i Felini...”

-----------------------------------------------------------

Mačak i mačkica u čizmama

Veliki holivudski studio potrudio se da premijerno u Kan dovede i dva nova dugometražna animirana filma – „Kung-fu pandu 2” i „Mačak u čizmama”, u kojima su glasove crtanim junacima posudile sve same zvezde. I dok se zbog nove verzije „Pande” danas u Kanu slikaju Andželina Džoli, Dastin Hofman i Džek Blek, juče su meta fotoreportera bili Antonio Banderas i Salma Hajek (na fotografiji), koji su na specijalno priređenom ručku za novinare, na plaži hotela „Karlton”, duhovito i simpatično predstavljali svoje doprinose u crtaću „Mačak u čizmama”. Oba ova filma naći će se i u srpskim bioskopima zahvaljujući distributerskoj kući „Taramaunt” koja je zvanični zastupnik „Piksara” i „Diznija” za Srbiju.

Dubravka Lakić

objavljeno: 13.05.2011.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.