Pogled iz Brisela: „Dani Pariza u Beogradu“

Izvor: BKTV News, 09.Nov.2014, 12:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pogled iz Brisela: „Dani Pariza u Beogradu“

POGLED IZ BRISELA
Nesporna je činjenica da Srbiju i Francusku veže dugo istorijsko prijateljstvo, koje sada traje već više od jednog veka. Prijateljstvo izgradjeno u ratu i miru, istinsko prijateljstvo koje se manifestovalo i uglavnom dobrim političkim ali i ekonomskim odnosima.

 
Francuska kao jedna od vodećih zemalja Evropske Unije, jedan je od značajnijih političkih ali i ekonomskih partnera Srbije medju zemljama >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << EU, ali poslednjih godina ekonomska saradnja nije bila na nivou mogućnosti, obzirom na pomenuto istorijsko prijateljstvo, i ekonomske potencijale koji postoje.
Poseta francuskog premijera Manuela Valsa, koji je u Beograd došao na čelu reprezentativne privredne delegacije od 36 velikih francuskih firmi, predstavlja veoma značajan korak napred u unapredjenju kako političkih tako i ekonomskih odnosa izmedju dve zemlje. Ova poseta ima još veći značaj, obzirom na činjenicu da je to prva poseta jednog francuskog političara najvišeg nivoa  Srbiji, posle posete predsednika Širaka 2001. godine.
Kada govorimo o ekonomskom značaju Francuske za Srbiju, treba istaći da je robna razmena izmedju dve zemlje ponovo u porastu, i da je prošle godine dostigla bezmalo milijardu dolara, što je realno ispod potencijala koje ima Francuska kao evropska ekonomska velesila, posebno ako se uzmu u obzir nivoi razmene koje Srbija ima sa drugim članicama EU, kao što su Italija ili Nemačka. I francuske investicije u Srbiji su bile značajne, na nivou od oko 500 miliona evra, odnosno kada se uračunaju sva ulaganja oko 850 miliona evra. Ali je i to ispod nivoa investicija drugih zemalja članica EU. Interesantno je primetiti da su francuske investicije u Srbiji bile uglavnom ulaganja velikih kompanija poput Lafarža u Beočinskoj fabrici cementa, Mišlena u pirotskom „Tigru“ ili Tarketa u „Sintelonu“ u Bačkoj Palanci. Naravno, tu su i investicije u finansijskom sektoru – Sosijete Ženeral banka, Kredi Agrikol banka, Axa osiguranje i sl. Stotinak francuskih firmi u Srbiji zapošljavaju nešto manje od 10.000 radnika. Ono što je primetno u strukturi investicija, to je slabo prisustvo malih i srednjih kompanija iz Francuske na tržištu Srbije. A tu su mogućnosti velike, što pokazuje primer Rumunije, u koju su francuske kompanije uložile oko 7 milijardi evra, a tamo radi oko 3.500 francuskih kompanija.

U svakom slučaju poseta francuskog premijera Valsa Beogradu, kao i nedavna poseta premijera Vučića Parizu, stvorili su jedan značajan politički okvir za razvoj ekonomskih odnosa izmedju dve zemlje. Potpisani okvirni sporazumi o saradnji, koji na neki način predstavljaju operacionalizaciju Sporazuma o strateškom partnerstvu izmedju Srbije iz Francuske potpisanog 2011. godine, otvaraju velike perspektive, koje se realno mogu ostvariti u narednom periodu. Izuzetno je značajan  memorandum o  razumevanju koji je potpisan sa kompanijom „Vansi“  (Vinci) u vezi sa koncesijom za aerodrom „Nikola Tesla“ kojim se stvaraju uslovi za razvoj beogradskog aerodroma, koji je ostvario rekordan rast prometa od čak 32 odsto, i u ovoj godini trebalo bi da opsluži više od 4,6 miliona putnika, a u narednoj godini taj broj bi mogao da dostigne čak 5,5 miliona putnika. Taj rast zahteva proširenje kapaciteta aerodroma, pre svega izgradnju novog terminala, kao i nove poletno-sletne piste, što otvara prostor za saradnju sa jednom renomiranom kompanijom kao što je Vansi, i koja ima velikog iskustva i velikih uspeha u upravljanju i razvijanju aerodromskih kapaciteta u Evropi. Sa ovim strateškim partnerom, Aerodrom ,,Nikola Tesla“ bi zaista mogao da postane regionalni centar aviosaobraćaja.  Tu je i memorandum o razvoju metroa u Beogradu, jednog od kapitalnih infrastukturnih objekata za našu zemlju, za koji je ozbiljno zainteresovana renomirana i svetski poznata francuska kompanija ALSTOM.  Na ovaj način, priča o izgradnji beogradskog metroa postaje realnost,  i prelazi u fazi pronalaženja modela finansiranja jednog ovakvog projekta, obzirom na sva ograničenja srpskog budžeta. Poseta reprezentativne francuske privredne delegacije Beogradu otvara prostor i za ozbiljne francuske investicije u strateških privrednim granama u Srbiji, poput poljoprivrede, gde su francuske kompanije u samom evropskom vrhu,  i energetike, posebno u segmentu izgradnje novih elektroenergetskih kapaciteta, ali i obnovljivih izvora energije. U ovom segmentu francuske kompanije su i ranije pokazale interesovanje za projekte izgradnje mini hidrocentrala, kao i za investiranje u solarne elektrane i druge obnovljive izvore energije. Na primer, francuska kompanija IEL namerava da gradi dva vetroparka u Srbiji. Izgradnja prvog postrojenja, kako je predvidjeno, trebalo bi da počne 2015. godine u Bašaidu kod Kikinde, a nakon toga francuski investitor bi trebalo da počne i izgradnju vetroparka u Malom Crniću. Francuske firme su zainteresovane za saradnju i investiranje u oblasti zaštite životne sredine, informaciono komunikacionih tehnologija i saobraćaja, i to po modelu javno-privatnih partnerstava i koncesija. Poseban interes pokazuju za učešće u projektima putnih i železničkih Koridora 10 i 11, ali i za projekte deponije u Vinči i fabrike vode u Makišu, kao značajnim projektima lokalne infrastrukture grada Beograda. Treba još jednom naglasiti da izgradnja metroa u Beogradu u saradnji sa francuskim partnerima, kao što je ALSTOM, izgleda kao realna mogućnost. To bi zaista bio izvanredan investicioni projekat za glavni grad Srbije, pored projekta „Beograd na vodi“.
Još jednom treba istaći da je prostor za ulaganje malih i srednjih preduzeća iz Francuske ogroman. Usvajanje paketa reformskih zakona – novog Zakona o radu, zakona o privatizaciji i stečaju, kao i brzo usvajanje zakona o planiranju i izgradnji, koji bi trebalo da smanji rok za izdavanje gradjevinskih dozvola na samo 28 dana, ali i novog zakona o podsticajima, trebalo bi da otkloni nepoverenje francuskih investitora i da Srbiju stavi u fokus njihovog investicionog interesovanja. Naravno i zbog često pominjanog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom, pa i Belorusijom i Turskom.
Ovi ,,Dani Francuske“ u Beogradu, sigurno su otvorili vrata za nove francuske investicije u Srbiji. Hoće li se one i ostvariti, to zavisi i od nas, odnosno od naše ekspeditivnosti da realizujemo pojedinačne projekte, i spremnosti da se posvetimo svakom pojeidnačnom investitoru. To je ta borba za svako novo radno mestu, za svaku novu fabriku, kao preduslov za održivi privredni rast Srbije, bez koga i druge reformske mere ne mogu dati potrebne i željene rezultate.
Poseta francuskog premijera Valsa Beogradu, i nedavna poseta premijera Vučića Parizu, pokazali su i da su politički odnosi zvaničnog Beograda i Pariza podignuti na viši nivo. Značajna je podrška Francuske, jedne od najmoćnijih zemalja EU, nastojanjima Srbije da do kraja godine otvori prva poglavlja u pregovorima o punopravnom članstvu. Značajno je i razumevanje zvaničnom Pariza nastojanjima Srbije da usaglasi svoju politiku sa EU, a da istovremeno očuva svoje ekonomske i političke veze sa Rusijom, u ovom geostrateškim veoma složenom trenutku. Vreme je za ,,Novo doba,, u odnosima Srbije i Francuske.
 
  Autor: Dr Vladimir Krulj 
The post Pogled iz Brisela: „Dani Pariza u Beogradu“ appeared first on BK Televizija - BKTV News - Telefakt.

Nastavak na BKTV News...



Povezane vesti

Radikalna promena Evrope

Izvor: Danas, 09.Nov.2014

Svi smo svesni da je poslednjih godina duboke krize, praćenih katastrofalnom neoliberalnom invazijom, naročito u zemljama na jugu Evrope, sama ideja evropske integracije pretrpela teške udarce. U opasnosti se nalazi ne samo jedinstvenost već i postojanje evrozone i Evropske unije. Ozbiljni problemi...

Nastavak na Danas...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BKTV News. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BKTV News. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.