Izvor: Nezavisne Novine, 25.Jan.2017, 10:22 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Luvr" ih nije želio, a spasao ih Rus
PARIZ - Izložba "Ikone moderne umjetnosti: Ščukinova zbirka", u Fondaciji "Lui Viton" u Parizu, na kojoj je prvi put van Rusije prikazana jedna od najvećih privatnih kolekcija na svijetu, toliko je popularna da je njeno trajanje produženo za još dvije nedjelje, a radno vrijeme galerije u pojedinim danima biće od sedam ujutru do jedan čas iza ponoći.
Izložba je otvorena 22. oktobra i trebalo je da traje do 20. februara. Međutim, budući da su posjetioci nagrnuli >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << da vide remek-djela koja su stigla iz Rusije - prodato je 60.000 ulaznica za prvih deset nedjelja - organizatori su odlučili da njeno trajanje produže do 5. marta.
U Fondaciji "Lui Viton" izloženo je 130 remek-djela umjetnika impresionizma, postimpresionizma i moderne umjetnosti iz privatne kolekcije Sergeja Ščukina koja originalno ima oko 250 djela i danas je raspoređena između "Puškinovog muzeja" u Moskvi i "Ermitaža" u Sankt Peterburgu. Neka od njih sada su prvi put napustila Rusiju i zapadni svijet je pohrlio da im se divi izbliza.
Pariska galerija je, međutim, relativno skromne veličine i da bi primila sve zainteresovane posjetioce produžila je radno vrijeme do 23 časa šest dana u nedjelji, a u posljednjoj sedmici trajanja izložbe vrata će biti otvorena svakog dana od sedam časova ujutru, kada će posjetiocima biti na usluzi i Ščukinov doručak, pa sve do jedan sat iza ponoći. To bi moglo da se ispostavi kao poprilično velika količina kroasana budući da je posjeta već nadmašila drugu "blokbaster" izložbu trenutno otvorenu u Parizu, posvećenu Reneu Magritu u Centru "Pompidu", koja privlači 6.000 posjetilaca dnevno.
Spektakularna privatna galerija koju je dizajnirao čuveni arhitekta Frenk Geri u vlasništvu je najbogatijeg Francuza, Bernara Arnoa, predsjednika konglomerata LVMH (Louis Vuitton Moët Hennessy), koji se bavi proizvodnjom luksuzne odjeće, šampanjca i konjaka.
Među eksponatima je 29 Pikasovih radova, 22 Anrija Matisa, 12 Pola Gogena i drugi izvanredni primjerci iz Sezanovog, Deginog, Rusoovog i Van Gogovog opusa. Uz to, na izložbi se nalazi i 30 značajnih radova ruske avangarde - suprematizma i konstruktivizma, poput onih Kazimira Maljeviča, Vladimira Tatlina i Natalije Gončarove.
Sergej Ščukin (1854-1936) bio je izuzetno imućni trgovac tekstilom koji je kupovao slike na svojim putovanjima u Pariz. Između 1898. i 1914. prikupio je izvanrednu kolekciju najradikalnije francuske umjetnosti tog vremena i tako se postavio u središte umjetničke revolucije.
On je 1908. otvorio u svom stanu u Moskvi ličnu galeriju za ljubitelje umjetnosti, kritičare i studente i samim tim imao direktnu ulogu u oblikovanju ruske avangardne scene (zato su među eksponatima iz Ščukinove kolekcije izložena i djela predstavnika ruske avangarde).
Ščukin je bio naročito blizak sa Klodom Moneom i Anrijem Matisom, koga je 1911. čak i odveo u Moskvu da mu ukrasi velelepni stan. On je od Matisa naručio i dvije slike koje se danas smatraju najznačajnijim u opusu ovog umjetnika: "Ples" i "Muziku", koje su dobile centralno mjesto na izložbi u Parizu. Ta njegova prijateljstva uticala su na formiranje Ščukinovog ukusa i stvaranje jedne od najradikalnijih umjetničkih zbirki u to vrijeme.
"Doručak na travi" Kloda Monea (1866) bio je prva slika koju je Ščukin kupio, a Pikasov papirni kolaž "Posuda sa voćem" (1914) najmlađe djelo u njegovoj kolekciji.
Međutim, kada se Ščukin nastanio zastalno u Parizu, nije zadržao status pionira u podržavanju moderne umjetnosti, koji je uživao u Rusiji. Star i umoran (imao je 67 kad je došao u Francusku), presjekao je sve svoje ranije poslovno-prijateljske veze sa umjetničkim svijetom i živio vrlo povučeno. Preminuo je 1936.
Irina Antonova, direktor "Puškinovog muzeja", jednom je rekla o Ščukinu:
"Počeo je da prikuplja nepopularnu umjetnost koju su 'Louvre' i drugi muzeji odbacili. Bio je to odraz njegovog ličnog ukusa. Možda je osjetio blage seizmičke promjene koje su prethodile zemljotresu koji će promijeniti svijet. Takav kolekcionar mogao je da se pojavi samo u zemlji u kojoj se spremala revolucija. On je sakupljao umjetnost koja je nagovijestila svjetsku kataklizmu", kazala je Antonova.
Pogledaj vesti o: Pariz
Nastavak na Nezavisne Novine...
