Kišobran od japanskih trešanja

Izvor: Večernje novosti, 26.Apr.2015, 10:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kišobran od japanskih trešanja

POŽELEVŠI, shodno ugledu, carski posed, jedan od glavnih ministara Luja Četrnaestog, generalni kontrolor finansija, državni sekretar kraljevske kuće i mornarice, Žan Batist Kolber, kupio je u poodmaklim decenijama 17. veka od barona Potijea, vojvode od Ževra, desetak kilometara južno od centra Pariza i nedaleko od Versaja, domen dvorca So, podignutog u mešavini stilova Anrija Četvrtog i Luja Trinaestog, na mestu nekadašnjeg letnjikovca kraljevog savetnika s pravom presuđivanja >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << Žana Drugog Bajea iz 15. stoleća, u kom su ugošćavani Luj Jedanaesti i kraljica Šarlota Savojska, sa celom svojom svitom. Kolber i njegov najstariji sin od devetoro dece, markiz De Senjele, pucali su naveliko, pokupovali su i okolna imanja, pa su majur proširili s 50 na čak 225 hektara, dozidali i značajno proširili zdanje po klasicističkom receptu, a uređenje parka prepustili glavnom baštovanu i pejzažisti Luja Četrnaestog, Andreu Lenotru, koji je poznat po tome što je ulepšao park Tiljeri, otvorio perspektivu buduće avenije Jelisejska polja i restaurirao vrt dvorca u Versaju. Dekoraciju fasade i enterijera su poverili velikim umetnicima onog doba, braći Gasparu i Baltazaru Marsiju, Žan-Batistu Tibiju i njegovom imenjaku Teodonu, Šarlu Lebrenu i Fransoa Žirardonu. Kolberov kabinet od pozlaćenog drveta krasile su mermerne biste Homera, rimskih senatora i imperatora i medaljoni s likom Cezara, dok je bogato pošumljeni i geometrijski uređeni vrt ispresecan vodenim putevima i fontanama s lokvanjima, tako da se i sam Kralj Sunce u njemu prijatno osećao. Dobro je kasnije menjalo vlasnike, išlo iz ruke Luja Avgusta Burbonskog, vojvode od Mena i legitimnog sina Luja Četrnaestog i markize De Montespan, preko grofa Ija i vojvode od Pentijevra, do vojvotkinje od Orelana, kojoj je imanje konfiskovano na krilima Francuske revolucije. Tad je posed pretvoren u poljoprivrednu školu, posle čega ga je otkupio trgovac vinom Žan Fransoa Ipolit Lekont, koji je na samom početku 19. veka srušio palatu, da bi zaradio rasprodajući šut. Kćerka vojvode od Treviza, Mari Leoni, nije imala para da održava nasledstvo, pa je dvadesetih godina prošlog veka brigu o njemu preuzela država. Krajem te decenije, park je otvoren za publiku, a u vlasništvo regiona došao je tek 1971. godine. Zahvaljujući republikanskoj tradiciji i postepenoj demokratizaciji koja se mukotrpno razvijala godinama posle pada Bastilje, ono što je nekada bilo dostupno grofovima, markizima i baronicama, danas je na raspolaganju običnom svetu. Dva miliona ljudi poseti park svake godine. Ovde se organizuju izložbe, prijemi, nastava na otvorenom, koncerti, spektakli. Tu je Madona okupila 130.000 svojih poklonika. Danas se ovde čita, sunča, piknikuje. Umorni od gradske buke, ljudi šetaju jednom od najlepših istorijskih promenada, alejama koje kriju pikantne rojalističke tajne, između velikog i malog dvorca, Oranžerije, Paviljona Aurore i konjušnica, skupljaju energiju i inspiraciju oko šume skulptura i pravog vodenog lavirinta kog zapljuskuju vesele aveti nekadašnjeg Mrtvog jezera. U najtoplijem podnevu još od 1938. godine, neko usamljen na prostrtoj ponjavi sa sklopljenom knjigom sanja kraljevske snove ili uz kaficu prkosi prvom suncu zbijen u gomili na prepunoj terasi. Devojčica u beloj haljini, lepih manira, pod kišobranom od procvetalih japanskih trešanja, pripitomljava rajski vrt. Ljupkim osmehom, u kom nedostaje tek izvađen mlečni zub, i sveže oguljenih kolena, mala dama nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Tatina princeza, dvorska kontesa za ovaj dan.ZASIJAO PUNIM SJAJEM Napoleon Mortije, drugi vojvoda od Treviza, tridesetak godina kasnije dao je da se iz temelja obnove veličinom nepretenciozni dvorac i maestralni Lenotrov park koji je, iako za četrdesetak hektara manji, zasijao punim sjajem. Tu su, za vreme Drugog carstva, održavane čuvene zabave. Kasnije su ovde pridodate i Rodenove maske za fontane na vodenoj kaskadi.
Pogledaj vesti o: Pariz

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.