Izvor: Politika, 24.Sep.2015, 22:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

I BMV optužen za lažiranje eko-testova

„Folksvagenov” fijasko ruši ugled Nemačke. – Berlin, Pariz i London lobirali u korist auto-industrije

„Folksvagen” nije lažirao testove izduvnih gasova samo u SAD, već i u Evropi. Auto-džin iz Folksburga pri tom nije jedini nemački proizvođač automobila koji je varao na eko-testovima: i pojedini modeli džipova BMV-a pokazali su na ispitu emisije otrova iz auspuha 11 puta bolje rezultate nego u >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << redovnom saobraćaju. Ova tri odvojena otkrića oborila su juče vrednost akcija na berzi u Frankfurtu, zbog sumnje da fijasko „Folksvagena” ugrožava ugled ne samo te firme i tamošnje auto-industrije već i celokupne nemačke privrede.

„Fijasko ’Folksvagena’ ugrožava imidž svih proizvoda koji nose oznaku „Mejd in Džermani“ upravo zato što je „Folksvagen” do juče bio sinonim za ono najbolje u Nemačkoj: poštenje, pouzdanost i efikasnost”, smatra Deren Pik, profesor marketinga na Slobodnom univerzitetu u Berlinu u izjavi za „Volstrit džornal”.

„Sasvim iznenada ’Folksvagen’ je postao veći rizik za urušavanje nemačke ekonomije od grčke dužničke krize”, upozorili su juče eksperti holandske bankarske korporacije ING.

Uzalud je Zigmar Gabrijel, nemački ministar ekonomije, u sredu isticao da je fijasko „Folksvagena” izolovana pojava za koju je kriva šaka ljudi. „Moramo se pobrinuti da se ta šteta ne izvitoperi u debatu o automobilskoj industriji u Nemačkoj i nemačkoj ekonomiji”, istakao je Gabrijel obilazeći Sajam automobila u Frankfurtu.

Koliko juče, nemački magazin „Autobild” preneo je otkriće američke nevladine organizacije Međunarodni savet za ekološki transport (ICCT) da su džipovi BMV-a tipa H-3 prilikom testiranja pokazali 11 puta niže rezultate emisije gasova od onih u redovnom saobraćaju u SAD. U prevodu, džipovi BMV-a iskazali su veću prevaru od one koju su pokazale pojedine „Folksvagenove” „džete” na sličnom ispitu. Usledio je munjeviti demanti BMV-a, ali je na berzi u Frankfurtu smesta nastala panika koja je oborila akcije skoro svih nemačkih i evropskih auto-proizvođača od „Fijata” do „Renoa”.

Berzanski auto-strmoglav podbo je zatim i najnovije priznanje „Folksvagena” da je softversku varalicu ugrađivao i vozila klase 1,6 i 2,0 koja se prodaju u Evropi, bez preciziranja o kojim se sve modelima njihovih dizel vozila radi. Na tu vest Evropska komisija naložila je svim zemljama članicama EU da ispitaju da li i koliko vozila na njihovim teritorijama možda ima ugrađenu dizel varalicu.

Nastojeći da ograniči poslovnu štetu, Upravni odbor „Folksvagena” je juče – nakon ekspresne ostavke Martina Vinterkorna, izvršnog direktora firme u sredu – najavio da će već danas imenovati ne samo njegovog naslednika, već i lica odgovorna za najveći skandal u novijoj istoriji nemačke i svetske automobilske industrije. U sedištu firme u Folksburgu već se pronose glasine o mogućim masovnim otpuštanjima.

Šteta nadilazi interese akcionara „Folksvagena” i njegovih 600.000 zaposlenih širom sveta (270.000 samo u 29 nemačkih pogona), ocenjuju američki mediji.

„’Folksvagenov’ fijasko udario je u srce Nemačke. Otkriće sistematskog varanja do juče besprekorne nemačke firme nanelo je težak udarac projekciji koju Nemačka ima o sebi kao naciji reda i njenom imidžu moralnog predvodnika Evrope. Taj nemački imidž pouzdanosti koliko ovog proleća načela je tragedija ’Džerman vinga’ u kojoj je mentalno oboleli kopilot odveo u smrt 150 ljudi”, ocenjuje „Njujork tajms”.

Nacija koja je do juče delila pridike Grčkoj o radu, disciplini i štedljivosti i prozivala ostatak Evrope da budu prijemčiviji prema izbeglicama, odjedanput se suočava sa prevarantom u sopstvenim redovima, koji je zarad profita i trke za prestižom na tržištu bio spreman da prevari koga god treba, smatra taj američki dnevnik.

„Folksvagen” je inače najveća nemačka korporacija, sa godišnjom zaradom od oko 203 milijarde evra, u zemlji u kojoj je svaki sedmi radnik zaposlen u auto-industriji. „’Folksvagenova’ šteta mogla biti biti pravi udar na širu nemačku ekonomiju”, smatra „Volstrit džornal”.

U centru berzanskih preispitivanja i istrage o „Folksvagenovim” mahinacijama koje su već pokrenute u SAD, Južnoj Koreji, Brazilu, Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji (parlament u Londonu najavio je sednicu ovim povodom) sve više je prisutno pitanje: ima li odgovornosti Berlina za višegodišnje sistematsko poslovno varanje „stubova” nemačke ekonomije?

Koliko je Berlin direktno znao da „Folksvagen” ugrađuje algoritamsku varku u kola na tržištima SAD i Evrope, za sada nije izvesno. Zna se ipak da je Angela Merkel 2013. godine zdušno zastupala interese nemačke auto-industrije tokom pokušaja EU da odredi dozvoljenu visinu gasova koju ispuštaju dizel vozila, prenosi londonski „Fajnenšel tajms”.

Nemačka izgleda nije bila jedina evropska zemlja koja je pritiskala Brisel da odustane ili odloži datum početka primene strožih eko-propisa za automobile. Velika Britanija, Francuska i Nemačka lobirale su da zastareli model testiranja štetnih gasova ostane na snazi i posle 2020. godine, prenosi „Gardijan”.

Nemačka se pred konferenciju o klimi UN krajem godine uveliko predstavljala kao visokorazvijena zemlja koja je mnogo uložila u smanjenje emisije izduvnih gasova. Posle „Folksvagenovih” mahinacija taj nemački imidž ekološki obazrive nacije – poljuljan je. Američka organizacija Međunarodni savet za ekološki transport tvrdi sada da eko-varanje nije ograničeno samo na slučaj „Folksvagen”. Pojedini nemački poslanici sumnjaju u pozadinu otkrića auto-skandala.

„Nije slučajno što se ova diskusija vodi baš sada. Ulogu ovde igraju i američki interesi”, smatra Oliver Vitke, poslanik nemačkih konzervativaca.

Bez obzira na sve, Martina Vinterkorna, sada već bivšeg izvršnog direktora „Folksvagena”, nakon skandala i gubitka firme od preko 30 milijardi evra samo ove sedmice – čeka otpremnina od 28 miliona evra.
Pogledaj vesti o: Pariz

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.