Izvor: Večernje novosti, 26.Apr.2014, 23:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvati „tropismeni“, ne daju ćirilicu
OD STALNOG DOPISNIKA: ZAGREB U Zagrebu je predstavljeno faksimilno izdanje Hrvatskog ćiriličnog molitvenika iz 1512. godine, čiji izdavač je bio Dubrovčanin Frančesko Ratkov Micalović. Reč je o prvoj hrvatskoj knjizi štampanoj na ćirilici, a tri sačuvana originala čuvaju se izvan Hrvatske. Nijedna od te tri knjige koje su u Oksfordu, Parizu i Vašingtonu nisu potpune. Faksimil koji su objavili Hrvatska akademija nauka i umetnosti, Matica hrvatske i Nacionalna knjižnica >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << napravljen je na osnovu primerka koji je u Nacionalnoj biblioteci u Parizu. Glavna urednica izdanja Anica Nazor kaže da je Hrvatski ćirilični molitvenik za hrvatsku javnost otkriven tek 1932. godine, a šest godina kasnije je Srpska akademija nauka i umetnosti objavila tekst i smatralo se da je Molitvenik srpski. Od tada se naučnici spore kome je Molitvenik bio namenjen, pa hrvatski korpus tvrdi da je pre svega bio rađen za dubrovačke katolike, a ne za Srbe. Kao argument se uzima da nije štampan srpskim slovima, ni crkvenim jezikom, već narodnim, a da sadržaja iz Molitvenika nema u pravoslavnoj crkvi. Takođe jedan od argumenata hrvatske strane da je reč o hrvatskom molitveniku je i tvrdnja uglednog naučnika Stjepana Ivšića koji je utvrdio da je Hrvatski ćirilični molitvenik „mlađi brat“ hrvatskog latiničnog molitvenika iz 1400. godine. Da Hrvati, bar kada je reč o naučnicima, ne daju ćirilicu, za razliku od vukovarskog štaba za odbranu „ko zna čega“ je i tvrdnja akademika Stjepana Damjanovića, potpredsednika Matice hrvatske kako je ćirilica duboko u tradiciji Hrvatske, od Humačke ploče, preko Povelje Kulina bana, sve do Poljičkog statuta. U Poljicama su tako ćirilicu još nazivali i glagoljicom. „Hrvatska ne sme da zanemari svoju ćiriličnu baštinu“ kaže akademik Damjanović. „Hrvatski narod je veličanstven u svojoj varijabilnosti“ kaže glavni sekretar HAZU akademik Pavao Rudan, istaknuvši hrvatsku kulturnu tropismenost i trojezičnost, te da je ćirilica uz glagoljicu deo baštine koju su Hrvati primili od svetih Ćirila i Metoda. U zagrebačkoj Nacionalnoj i univerzitetskoj knjižnici čuvaju se i vredni ćirilični rukopisi, a faksimil Hrvatskog ćiriličnog molitvenika samo je deo onoga čime Hrvati žele da dokažu kako je ćirilica i pismo kojim se koristilo u prošlosti i na ovim prostorima. Zabranjeno preuzimanje teksta, ili njegovih delova, bez odobrenja redakcije.
Pogledaj vesti o: Vašington
Nastavak na Večernje novosti...
