Rubini: Indonezija otporna na krizu

Izvor: B92, 30.Sep.2012, 14:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rubini: Indonezija otporna na krizu

Njujork, Džakarta -- Jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice Nurijel Rubiji izjavio je da retko koja privreda u svetu nudi pogodnosti za rast i profit kao u Indoneziji.

Rubini, poznat kao "profesor katastrofičar", jer je predvideo globalnu finansijsku krizu 2008, ocenio je da će rast privreda velikih zemalja u usponu potpuno preobraziti svetsku privredu u narednim decenijama, kako rastu potrošnja i tražnja sirovina.
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << />
"U tome leže pogodnosti za Indoneziju koja ima obilje sirovina", kazao je Rubini, predsedavajući konsultantske firme Gubini global ekonomiks, ranije ove nedelje na sastanku indonežanskog predsednika Sisulo Banbang Judojonoa i grupe ministara sa direktorima 12 vodećih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama.

Protekle nedelje u Beogradu je održan prvi poslovni forum Srbije i Indonezije na kome su domaći zvaničnici podržali ideju da ekonomski centar Indonezije za jugoistočnu Evropu bude u Srbiji.

Rubini je prošle godine prognozirao da će Indonezija postati 10. na svetu privredna sila do kraja ove decenije, a šesta do 2030. Predsednik Indonezije Sisulo Banbang Judojono je kao cilj postavio da se zemlja svrsta medju 10 vodećih svetskih sila do 2025.

Američka konsultantska firma Mekinsi i ko. je ovih dana procenila da bi privreda Indonezije 2030. godine mogla da bude sedma po veličiini u svetu i da pretekne ekonomije Nemačke i Velike Britanije.

Tada će samo Kina, SAD, Indija, Japan, Brazil i Rusija imati veće privrede od Indonezije, smatra Mekinsi. Istraživačka i analitička grupa američke Siti banke je pak sugerisala da će Indonezija biti 2040. četvrta najveća privredna sila u svetu koja će sa 4,8 odsto učestvovati u globalnoj proizvodnji.

Indonezija je sada 16. po veličini privreda u svetu sa BDP koji je u 2011. bio 846 milijardi dolara, prema podacima Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF).

MMF smatra da bi BDP Indonezije mogao 2017. da dostigne 1,8 biliona dolara, u poredjenju sa 3,9 biliona u Nemačkoj i 3,2 biliona u Velikoj Britaniji.

Njujorška agencija ekonomskih informacija Blumberg je primetila da firma Mekenzi nije dala projekcije BDP za tri države u 2030.

Rubini, koji predaje na Stern poslovnoj školi njujorškog univerziteta, smatra da je jedna od jakih strana privrede Indonezije što ima snažan izvozni sektor, ali joj domaća potrošnja čini dve trećine domaće privrede, što je čini veoma otpornom na promene u svetskoj ekonomiji. Indonezija je sa blizu 240 miliona stanovnika sada četvrta u svetu, posle Narodne Republike Kine, Indije i SAD.

Rubini je, medjutim, upozorio da Indonezija mora da nastavi da ulaže u infrastrukturu i kontroliše sve veći deficit platnog bilansa. Predsednik Judojono sve više ulaže u izgradnju puteva, luka, aerodroma i elektrana u zemlji-arhipelagu koja ima približno 17.508 ostrva i koja se prostiru na 1,9 miliona kvadratnih kilometara.

Judojono je na Njujorškoj berzi (NYSE) okupio, medju ostalima, direktore Koka-kole, Proktera i Gembla, Dau kemikala, Goldman saksa, Kargila i potpredsednike Matela, Boinga i Heršeja, na prvom Indonežanskom investicijskom danu.To je u Džakarti protumačeno kao rast interesovanja u svetu za izrastanje Indonezije u jednu od glavnih globalnih privreda.

Indonezija je 1998, usred azijske finansijske krize, bila prinudjena da traži jemstvo od MMF, ali su u decembru 2011. i u januaru ove godine vodeće agencije za bonitet Fič i Mudiz dodelile investicijski status najvećoj privredi u Jugoistočnoj Aziji.

Dankan Niderauer, direktor multinacionalne korporacije za finansijske usluge NYSE Euronekst, podsetio je da je BDP Indonezije u proteklih sedam godina uvećan za 200 odsto, koliko i vrednost akcija glavnih kompanija na berzi u Džakarti, dok je uopšte vrednost akcija na toj berzi porasla za 300 odsto.

Judojono je na jednoj od vodećih berzi na svetu nastojao da uveri "titane industrije i finansija" u SAD u opravdanost povećanja ulaganja u Indoneziju, ali je i poručio da vlasti u Džakarti neće upasti u "zamku sirovina".

"Svesni smo da sirovine mogu da budu prokletstvo. Zato ćemo im dodati vrednost. Do 2014. će sve sirovine biti preradjene u zemlji pre nego što budu izvezene, jer će to ne samo povećati privredni rast, već i održivi razvoj društva", istakao je predsednik Indonezije.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.