
Izvor: Studnel.com, 23.Maj.2016, 17:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Džon D. Rokfeler − rodonačelnik dinastije koja vlada svetom
Rođen je 8. jula 1839. godine u Ričfordu u državi Njujork, od oca Vilijama Everija Rokfelera, nemačkog imigranta, i majke Elene Dejvison Rokfeler, veoma religiozne domaćice i pripadnice baptističke crkve. Elena je svog sina Džona naučila da treba da radi i da daje milosrđe, čega se on pridržavao čitavog svog života. Mali Džon je od malena imao dara za biznis, pa je tako svojih prvih zarađenih 50 dolara pozajmio lokalnom farmeru uz kamatu od 7%. Imao je >> Pročitaj celu vest na sajtu Studnel.com << dara za matematiku i mogao je da rešava komplikovane aritmetičke zadatke napamet, što se pokazalo izuzetno korisnim kasnije. Nakon završenog koledža počinje da radi kao knjigovođa u jednom komisionom preduzeću. Tu se pokazao kao pošten i principijalan radnik koji ni pod kojim uslovima nije želeo da izda lažni račun. Iako nije mnogo zarađivao, donirao je dosta novca lokalnoj crkvi.
Sa dvadeset godina odlučuje da počne da radi samostalno i osniva preduzeće Klark i Rokfeler sa mladim Englezom Morisom Klarkom. Prodavali su opremu za farme, seno, đubrivo i slično, i već prve godine imali su čist profit od 4400 dolara i bruto kapital od 450.000 dolara. Iako je kompanija napredovala i svake godine imala sve veću zaradu, Rokfeler nije bio zadovoljan, pa je, čim je čuo da je u Pensilvaniji pronađena nafta odličnog kvaliteta i da je Samjuel Endrjus otkrio novi i jeftiniji metod rafiniranja nafte, prodao svoj deo kompanije i osnovao novu − Rockfeller, Andrews & Flager, koja je kasnije postala Standard Oil Company.
Foto: www.dailymail.co.uk
Jedan od prvih problema sa kojima se Rokfeler susreo bile su visoke cene transporta nafte železnicom, što je kasnije podizalo i cene nafte. Zato je on uspeo da postigne dogovor sa američkim železnicama kojim im garantuje dnevno prevoženje 60 vagona nafte, ali po povlašćenim cenama. Dogovor je bio tajan, pa je, kada se kasnije saznalo za njega, Rokfeler demonizovan u štampi i optuživan za stvaranje nelegalnog monopola. I sam Rokfeler je kasnije govorio da se kaje što u trenutku postizanja dogovora nije pozvao izveštače. Bilo kako bilo, ovaj dogovor doveo je do toga da su cene Rokfelerove nafte bile najniže na tržištu što je automatski izbacilo ostale kompanije iz trke.
Do 1879. godine njegova kompanija prerađivala je 90% nafte iz SAD. Tri godine kasnije formirao je Standard Oil Trust, prvi fond formiran u Americi i na čijem čelu se nalazio upravo on. Jedanaest godina kasnije fond je razbijen u 20 manjih kompanija da bi se sprečio monopol, ali to je bio samo formalan potez američke vlade, jer su i dalje isti ljudi bili u igri, samo preko različitih kompanija. Danas su to naftni giganti BP, Efson, Ševron i druge poznate kompanije. Godine 1897. Rokfeler se povukao iz biznisa i proveo narednih 40 godina u penziji baveći se humanitarnim radom. Umro je u 98. godini.
Foto: www.citizensamericaparty.org
Osim što je reformisao naftnu industriju, Džon D. Rokfeler je i osnivač dinastije Rokfeler koja se u mnogim teorijama zavere pominje kao vladar iz senke. Njegov unuk Dejvid Rokfeler bio je poznati bankar, drugi unuk Nelson republikanski guverner Njujorka i potpredsednik SAD, a Vintrop guverner Arkanzasa. Danas je glava porodice njegov unuk Dejvid koji trenutno ima oko 150 živih srodnika.
Porodično imanje nalazi se četrdesetak kilometara severno od Njujorka. Prostire se na 1400 hektara i uključuje farme, golf, teniske i košarkaške terene, kuglane, bazene, 75 građevina i 70 privatnih puteva na kojima se često može sresti i Bil Klinton dok trči. U posete porodici dolazili su i Nelson Mendela, Nikson, Ford, Regan, Kofi Anan, Fidel Kastro, Henri Kisindžer. U podrumu kuće smešten je Arhivski centar Rokfeler gde se čuva 70 miliona stranica dokumenata i porodičnih predmeta od kojih su neki dostupni javnosti, ali ne i oni iz poslednjih 50 godina. Članovi porodice žive na 81 lokaciji širom SAD, ali se redovno okupljaju u ovoj tzv. kući igara.
Foto: www.hudsonrivervalley.com
Porodica je bila uključena u izgradnju njujorškog Muzeja moderne umetnosti, Svetskog trgovinskog centra, Empajer stejt plaze, Linkoln centra, Vilijamsburga. Osnivači su Rokfeler univerziteta i Univerziteta u Čikagu, finansijski pomažu i Harvard, Jejl, MIT, Prinston i Stenford, a pomažu i kulturne i obrazovne institucije širom sveta. Dejvid Rokfeler bio je uključen u formiranje Saveta za spoljne poslove, Trilateralne komisije, Bilderberg grupe, Saveta Amerike, Svetskog ekonomskog foruma i drugih uticajnih organizacija. Sam Džon D. Rokfeler osnovao je brojne fondove dok je bio u penziji, a 1915. dodeljen mu je orden Svetog Save u znak zahvalnosti za dobrotvorne akcije u ratom pogođenoj Srbiji. Fond braće Rokfeler osnovan je u Srbiji 1940. godine i pomaže istraživačke i filantropske aktivnosti u Srbiji i regionu. S obzirom na prijatelje porodice i njihov uticaj, ne čudi činjenica da ih smatraju vladarima iz senke.
Izvori: vizijadanas.com, novosti.rs.
na danasnji dandzon rokfelerbiznismennaftabiografija