Izvor: SEEbiz.eu, 22.Okt.2015, 23:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bonner: Ekonomski smak svijeta već je počeo
NEW YORK - Ekonomski smak svijeta je već počeo i investitori mu se nisu u stanju oduprijeti, tvrdi Bill Bonner iz "Bonner i partnersa" u autorskom tekstu kojeg je objavio Business Insider.
Bonner kao razlog za to navodi rast kreditiranja i zaduživanja desetljećima unazad u SAD-u, pozajmljivanja i trošenja novca koji nije zarađen, a koje je uvodilo cijeli svijet u "luđačku trku" koja je, ocjenjuje, pri kraju.
"Nakon velikog straha u kolovozu, investitori >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << su se vratili svom opuštenom ludilu. Zaključili su da ne treba ni o čemu brinuti. Možda su u pravu. Nikada se ne zna, ali naša procijena je da je smak svijeta već počeo... i oni nisu u stanju da mu se odupru", ovako počinje autorski Bonnerov tekst čije se dijelove prenio beogradski Blic.
Bonner navodi da se od kraja Drugog svjetskog rata, kreditiranje širilo po SAD-u i dodaje da je to, na početku, bilo zdravo širenje.
Mlade obitelji iz srednje klase su uzimale kredite pod hipotekom i pravile račune na platnim karticama, poput "Diners Cluba" i "American expresa".
Onda su, krajem 50-ih godina prošlog stoljeća, stigle prve kreditne kartice. To je pratilo povećanje broja potrošačkih kredita.
"Do 70-ih godina sve je bilo u redu pošto su i plaće rasle. Uz toliko novih tehnologija koje su se pojavljivale, ljudi su vjerovali da će plaće samo nastaviti rasti. Dug nije bio problem - niti za naciju niti za domaćinstva. Mogli smo da ga 'prerastemo", ističe Bonner.
Prema njegovim riječima, čudni, iako i dalje ne u potpunosti shvaćeni, novi trend započeo je 70-ih godina - nakon što je uračunata inflacija, prihodi većine Amerikanaca drastično su pali.
"Desetljeće za desetljeće, trend pada bruto domaćeg proizvoda bio je nizak. U najvećem dijelu SAD-a, BDP po glavni stanovnika dostigao je vrhunac 70-ih ili 80-ih godina", dodaje Bonner.
On upozorava da je nevjerojatno da prosječni zaposleni Amerikanac danas zarađuje manje nego što je zarađivao prije pola stoljeća - opet računajući promjene u inflaciji potrošačkih cijena.
"To nije isto kao kada bismo rekli da osoba s dobrim poslom zarađuje manje danas nego 60-ih godina. Prema Statističkom uredu SAD-a, prosječna zarada s uračunatom inflacijom kod Amerikanaca koji spadaju pet posto onih koji najviše zarađuju sada je veća za više od 75 posto u odnosu na 1967. Žene također više zarađuju", navodi se u Bonnerovom tekstu.
Međutim, dobri poslovi su postali rijetki. Podaci o postotku zaposlenih ili onih koji traže posao u odnosu na ljude u radnom dobu, pali su na najnižu razinu od 1977..
"Iako je gospodarski rast pao zajedno sa zaradama većine ljudi, dug - koji je drugo lice kreditiranja, nastavlja rasti... Pitate se zašto bi kreditori nastavili pozajmljivati novac ljudima koji nisu u stanju da otplate dug? Odgovor: Igra je namještena", tvrdi on.
Bonnerova opaska je, poslije povijesnog pregleda financijskih poteza američkih vlasti, kako je očito da mnogo ljudi ne može odoljeti zovu novca.
"Amerikanci su dokazali da u tome nisu bolji od ostalih. Padajuće kamatne stope i papirnati dolar dali su im priliku da osiromaše sebe trošeći novac koji nisu zaradili.
Iskoristili su šansu koja im je ponuđena. Pozamljivali su i trošili... i uvodili cijeli svijet u ludačku trku. Ali, sada je predstava gotova", zaključio je Bonner.
Pogledaj vesti o: Nju Jork
