U znak sećanja na dan NATO agresije

Izvor: NiskeVesti.rs, 24.Mar.2016, 21:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U znak sećanja na dan NATO agresije

Povodom 24.marta, Dana sećanja na žrtve bombardovanja, parastosom i polaganjem venaca na Spomenik žrtvama NATO agresije i Spomen kapelicu, predstavnici Grada Niša, državnih institucija, Vojske Srbije, lokalnih vlasti, udruženja građana odali su počast palim žrtvama. U ime Gradske opštine Palilula vence je položio Boban Džunić, predsednik opštine.
Prošlo >> Pročitaj celu vest na sajtu NiskeVesti.rs << je 17 godina od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ). Napadi započeti 24. marta, trajali su 11 nedelja i u njima je, prema procenama različitih izvora, poginulo izmedju 1.200 i 2.500 ljudi.
Bombardovanje Niša počelo je oglašavanjem sirena 24. marta i trajalo je do 10. juna. U ovom periodu, na osnovu podataka koje je obradio prof.mr Novica Ranđelović u knjizi “Niš u ratnom haosu”, poginulo je 26 civila, a ranjeno je teže njih 60 a lakše oko 200. Sirene za početak ili kraj vazdušne opasnosti oglasile su se 258 puta, a nišlije su su pod vazdušnom opasnošću bile 52 dana. Bombe su za sobom ostavile srušene mostove, fabrike, porodične kuće, škole, Niš je bombardovan 29 dana.
U bombardovanjima koja su u SRJ bez prekida trajala 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.
Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. nešto pre 20 časova na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO Havijera Solane, a jugoslovenska vlada iste noći proglasila je ratno stanje. O materijalnoj šteti koja je naneta Jugoslaviji tokom bombardovanja izneti su različiti podaci. Tadašnje vlasti u Beogradu procenile su štetu na oko stotinu milijardi dolara i zatražile nadoknadu od članica Alijanse. Grupa ekonomista G17 štetu je procenila na 29,6 milijardi dolara. B
ombardovanje Jugoslavije okončano je 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN. Dan ranije, 9. juna, predstavnici VJ i NATO potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak u pokrajinu medjunarodnih vojnih trupa. Akcija NATO, koju su Vlada SRJ, ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

Nastavak na NiskeVesti.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NiskeVesti.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NiskeVesti.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.