NATO odobrio postepeno povlačenje iz Avganistana

Izvor: Blic, 20.Nov.2010, 20:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NATO odobrio postepeno povlačenje iz Avganistana

NATO je na današnjem sastanku u Lisabonu odobrio strategiju izlaska iz Avganistana do 2014. godine koja predviđa postepeni prenos odgovornosti za bezbednost u zemlji na avganistanske snage, saopštio je generalni sekretar alijanse Anders Fog Rasmusen.

Strategiju postepenog prenosa odgovornosti odobrili su danas lideri oko pedeset zemalja, uključujući i 28 zemalja članica >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << NATO, okupljenih u Lisabonu. Među prisutnima su i drugi značajni činioci u Avganistanu, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun, kao i lideri Evropske unije.

"Pokrenuli smo proces prema kome će avganistanski narod ponovo postati gospodar u svojoj kući", rekao je Rasmusen i dodao da će u periodu tranzicije međunarodne snage će sve više služiti kao podrška avganistanskoj vojsci.

Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je danas u Lisabonu da je za Crnu Goru "izuzetna čast" da bude deo međunarodne misije u Avganistanu. On je istakao da je CG dobar primer koji pokazuje da i male zemlje mogu biti aktivni učesnici u očuvanju mira.

Prenos treba da počne najkasnije u leto 2011. i da traje do kraja 2014. godine. "Međutim, NATO će nastaviti da ima ulogu podrške i posle tog datuma, dok god posao nije završen", rekao je Rasmusen.

Generalni sekretar NATO i avganistanski predsednik Hamid Karzai potpisali su sporazum o dugoročnom partnerstvu, "koji će trajati mnogo duže od borbene misije".

"Jednostavno rečeno, ako talibani ili bilo ko drugi očekuje da nas vidi da smo otišli, može to da zaboravi. Ostaćemo onoliko dugo koliko bude potrebno da se završi posao", rekao je Rasmusen.

Lideri članica NATO dogovorili su se danas i da za 35 odsto smanje svoju sadašnju vojnu strukturu kao i broj svojih agencija i generalnih štabova, navodi se u finalnoj deklaraciji sa skupa.

"Broj generalnih štabova bi se smanjio sa 11 na šest do sedam", izjavio je neimenovani znaničnik NATO i dodao da je to smanjenje zavisi od rezultata osetljivih pregovora koje će voditi zemlje članice alijanse. Dogovoreno je i da od 14 agencija sada budu tri, a oko 400 komiteta bude svedeno na oko 85.

"Rusija će sarađivati na antiraketnom sistemu"

"Rusija će sarađivati s NATO-om na antiraketnom štitu i pomoći Alijansi u Avganistanu", najavio je Rasmusen. "Mi ćemo raditi zajedno da više pomognemo Avganistanu".

"NATO i Rusija ne predstavljaju pretnju jedna drugoj", dodao je on.

Rasmusen je ocenio i da su bezbednost NATO-a i njenog bivšeg protivnika Rusije od sada neodvojivi.

"Naša bezbednost je neodvojiva", rekao je generalni sekretar NATO na samitu na kojem su učestvovali predsednici Rusije i SAD, Dmitrij Medvedev i Barak Obama.

Rasmusen je najavio sporazum s Rusijom o poboljšavanju železničkog tranzita oprema za vojnike NATO-a u Avganistana preko ruske teritorije i zemalja centralne Azije.

"Došlo je vreme da produbimo naše odnose preko partnertstva", ocenio je Rasmusen i dodao da savet NATO-Rusija može mnogo da učini za međunarodnu bezbednost.

Kameron: Od 2015. Britanija bez vojnika u Avganistanu

Britanski premijer Dejvid Kameron izjavio je danas u Lisabonu posle samita

NATO-a da britanskih borbenih vojnika neće biti u Avganistanu od 2015. godine.

"Od 2015. godine, više neće biti borbenih vojnika. To je naš čvrst stav", rekao je Kameron.

Velika Britanija ima 9.500 vojnika u Avganistanu i većina se nalazi u Helmandu, provinciji na jugu zemlje.

Privedeni antiratni demonstranti u Lisabonu

Portugalska policija sklonila je i privela dvadesetak pacifista koji su se katancima vezali nedaleko od mesta gde se održava samit NATO u Lisabonu. Jutros, neposredno pre dolaska lidera NATO, pacifisti su se u grupama od po tri vezali lancima na raskrsnici koja vodi do mesta održavanja skupa. Prema navodima jednog od aktivista, Andreasa Speka, u akciji civilne neposlušnosti učestvovao je 21 pacifista iz Francuske, Španije, Portugala i Švedske.

$(document).ready(function(){ $('#article_gal').show(); $('#article_gal_thumb').slideDown(200); $('#article_slide').cycle({ fx: 'fade', speed: 0, timeout: 0, pager: '#article_gal_thumb ul', pagerAnchorBuilder: function(idx, slide) { thumb = $('img',slide); var src = thumb.attr('thumb'); var title = thumb.attr('title'); return ''; // generisi navigaciju } }); $("#simplePrevious").addClass("disabled"); $("#article_gal_thumb").jCarouselLite({ btnNext: "#simpleNext", btnPrev: "#simplePrevious", circular: false, visible: 6 }); }); $(function() { $("a[rel=intext_gallery_1035]").lightBox({containerResizeSpeed: 450 }); //$('.knowledge').tipsy({gravity: 's', fade: false}); });
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.