Izvor: Capital.ba, 16.Avg.2015, 14:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U Rusiji traženi stručnjaci za softver, rakete, robotiku
MOSKVA, Najtraženije i najperspektivnije profesije u Rusiji su stručnjaci za bežične i navigacione tehnologije, softvr, gradnju raketa, robotiku. Ministarstvo za rad Rusije je izradilo pripručnik sa 1.767 profesija, a 50 najtraženijih i najperspektivnih je, na zahtjev vlade, stavilo na poseban spisak, piše Rosijskaja gazeta. Od ukupnog broja zanimanja, oko 600 su stručnjači sa srednjoškolskim obrazovanjem. Prema riječima zamjenika >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << ministra za rad, Ljubove Eljcove, sada raste broj nezaposlenih sa visokim obrazovanjem, dok udio nezaposlenih sa srednjim stručnim obrazovanje ostaje na stabilnom nivou. To posredno ukazuje na zasićenost tržišta rada stručnjacima sa univerzitetskim diplomama, dok su potrebe za kvalifikovanim radnicima svakoga dana sve veće. Kako je listu rekao šef za istraživanja portala Superdžob, Pavel Lebedev, kvalifikovani radnici često zarađuju isto kao i visoko obrazovani. Međutim, prema njemu, razlika u platama i dalje postoji. Prosječni prihodi radnika sa visokim obrazovanjem u Moskvi su 30 odsto viši nego radnika sa srednjim stručnim obrazovanjem. Kako navodi portal Superdžob, nosioci radničkih zanimanja su sada veoma traženi. Potreba za tim radnicima čini 14 odsto ukupne potražnje i konkurencija je prilično mala. Na jedno radno mjesto, dolazi 0,8 prijava. To je drugo mjesto na spisku tražnje. Na prvom mjestu je trgovina, sa 30 odsto slobodnih radnih mjesta. A ni za rad u trgovini nisu potrebni stručnjaci sa visokim obrazovanjem. Postojeća praksa na tržištu rada je takva da poslodavci traže visoko obrazovanje i za mjesta gdje ono nije potrebno. Nerijetko visoko obrazovanje se koristi samo kao indikator za to da je radnik prošao određenu socijalizaciju, usvojio neke norme i pravila, ukazaje Lebedev. Međutim, prema podacima Ministarstva za rad, univerziteti proizvode veliki broj nepotrebnih radnika. Na primjer, svaki treći student visoke škole (31 odsto) studira „ekonomiju i menadžment“, a udio tih stručnjaka u ukupnoj tražnji je 13,7 odsto. Još veći disbalans je u „humanističkim naukama“ koje studira 20 odsto ukupnog broja studenata, a udio tražnje na tržištu rada je svega tri odsto. Prema anketama među poslodavcima, posao u struci nalazi manje od polovine svršenih srednjoškolaca i studenata. I to je dugoročni trend, navode u Ministarstvu za rad. Tanjug
