Stogodišnjca besmrtnosti Lava Tolstoja

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 12.Avg.2010, 15:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stogodišnjca besmrtnosti Lava Tolstoja

MOSKVA -

Velika međunarodna naučna manifestacija pod naslovom "Lav Tolstoj i svetska književnost" otvorena je u sredu na imanju velikog ruskog pisca Jasnaja Poljana.

Došli su poznati naučnici iz 14 zemalja: istoričari književnosti, profesori prestižnih visokih škola - Oksforda i Prinstona, i naravno ruski istraživači stvaralaštva velikog ruskog pisca, preneo je Glas Rusije.

Cele ove godine muzej-imanje Jasnaja Poljana organizuje ciklus događanja >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << posvećen stogodišnjici smrti velikog pisca.

U posebnom ambijentu imanja sa predivnim jablanovim parkom koji je Tolstoj sam zasadio, ličnom bibliotekom u kojoj se čuvaju knjige na 39 jezika, učesnici skupa su u svojevrsnom "dijalogu sa ruskim klasikom", kaže direktor muzeja-imanja prapraunuk pisca Vladimir Tolstoj i dodaje da ovaj datum oni ne zovu "datum smrti" već je to "stogodišnjica od momenta prelaska Tolstoja u besmrtnost".

Ponovo aktuelan

Vladimir Tolstoj kaže da je Tolstoj ponovo aktuelan, prisutan je novi jak talas prevoda Tolstoja na sve velike svetske jezike, čega nije bilo u poslednjih 30-40 godina.

Mnoge tradicionalne vrednosti, za koje se Lav Tolstoj borio, ponovo postaju aktuelne.

Vraća se potreba za zdravim odnosom prema životu, za umerenošću ka dobru, za samousavršavanjem, koji su tako karakteristični za Tolstoja.

Ništa čudno, smatra Vladimir Tolstoj, jer za sto godina, promenio se način života čoveka, ali ne i psihologija. Na primer, porodica, odgovornost u braku, pred decom. Tolstoj nam vraća zaboravljene pojmove kao što su "aristokratizam", "čast", kaže on.

U poslednjoj četvrtini 19. veka, kada je Tolstoj pisao "Anu Karenjinu", evropska civilizacija je polako odustajala od moralnih normi, koji su ograničavali slobodu čoveka.

Pedagoško nasleđe

Takođe, nastavlja Vladimir Tolstoj, pedagoško nasleđe koje je ostavio njegov veliki predak nije izgubilo privlačnost.

Poznatio je da je pisac na Jasnoj Poljani otvorio školu za seosku decu, i napisao "Azbuku" - knjigu kratkih priča, koje uče decu šta je to moral, pomažu im da izaberu životne vrednosti što je i danas važno za roditelje.

"I dan-danas istraživači Tolstojevog dela traže odgovore na najvažnija pitanja savremenog svata", kaže Vladimir Tolstoj i navodi primer nekih referata sa kojima su došli strani naučnici na ovu konferenciju.

Slavista iz Francuske Žerar Abensur je izabrao tekst "Hadži Murat", koji je Tolstoj napisao kao učesnik carskih pohoda na Severni Kavkaz i pokušava da uporedi vojne događaje i iskustvo tih vojnih kampanja sa događajima nedavne kontraterorističke operacije u Čečeniji.

Aleksandar Zviers iz Kanade analizira kasniju biografsku dramu Tolstoja "I svetlo u tami svetli" u kojoj su pokrenuta pitanja služenja vojnog roka i bežanja od tog duga, a istraživač iz Belgije Majkl Sanfi analizira uticaj Tolstoja na moderniste 20. veka Džejmsa Džojsa i Semjuela Beketa.

Slavista Irina Paperno iz SAD posvetila svoj rad vezama Tolstoja i Žan Žaka Rusoa.

"Tolstoj je nosio medaljon sa likom francuskog mislioca koga je obožavao", kaže prapraunuk velikog pisca.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.