Ruski plakat - od četkice i boje do digitalnog formata

Izvor: Vostok.rs, 28.Sep.2010, 11:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ruski plakat - od četkice i boje do digitalnog formata

28.09.2010. -

Široka Retrospektiva domaćeg plakata otvorena je u Moskvi u Ruskoj državnoj biblioteci. Jedna od najvećih svetskih biblioteka poseduje kolekciju plakata od 400 hiljada, od kojih su se prvi pojavili ovde 1863. godine.

Najviše je na izložbi filmskih plakata, mada nije moglo bez reklame, agitacionih i socijalnih plakata, crkvenih i pozorišnih najava. Upečatljive boje, izraziti likovi, dostupna inforamcija - plakat poziva i saopštava, upozorava i čak >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << vaspitava. Po mišljenju istoričara umetnosti Nine Baburine, plakat je koncentrisani odraz vremena.

Naravno, umetnost plakata se razvija. Plakat treba stalno da traži svoju nišu. Ali ništa ne može da ga zameni kao grafičko delo. Jer ovde je toliko inovacije, toliko zanimljivih koraka. Postoje tako neočekivana kompoziciona i koloritna rešenja.

Danas je mnoge funkcije plakata preuzeo internet, ali zar on može da zameni plakat, uzvikuje Nina Baburina. Ne može da zameni plakat po njenom mišljenju ni televizijska reklama, ali može da ga istisne, što se već desilo. Uz to umetnost plakata se menja, može se reći iznutra, digitalne tehnologije upadaju u stvaralački prostor i sve ređe se pojavljuju likovi koje je crtala ruka slikara. Mnogi smatraju da kompjuterska grafika čini savremeni plakat bezličnim i on se pretvara u banalnu reklamu. A nekada su plakate pravili najveći majstori ruskog slikarstva. Proslavljeni portretista Valentin Serov je naslikao najave za čuvene Djagiljevske sezone, umetnici simbolisti na granici 19. i 20. veka Korovin, Benua, Lansere smatrali su plakat sredstvom za pronicanje umetnosti u sve pore i poklanjali su mu mnogo vremena. Posebni razvoj žanr je dobio u sovjetsko vreme: on je bio najdostpuniji vid likovne umetnosti za razumevanje, zato i najmasovniji. Ali, po rečima Nine Baburine, sami umetnici često su ostajali nepoznati za publiku.

Izdavači su vrlo cenili svoje umetnike i plašili su se da će ih preuzeti konkurenti, zato je autorima bilo zabranjeno da se potpisuju, mnogi plakati su ostali anonimni. Kada sam pre pola veka tek počinjala da radim sa kolekcijom plakata u našoj biblioteci, pozivali smo slikare koji su radili još 20-ih godina kako bi nam pomogli da utvrdimo autorstvo radova koji su bili bez potpisa.

Zbirka plakata Ruske državne biblioteke po kvalitetu je sasvim muzejska. I u tome je velika zasluga glavnog čuvara Nine Baburine.

Kod nas je kolekcija najveća, mada mi obično govorimo jedna od najvećih. Zbirka plakata takvog obima ne postoji nigde - ni u Nacionalnoj biblioteci u Parizu, ni u bibliotekama u SAD-u. Zato ni u jednoj zemlji plakat niej bio toliko rasprostranjen kao u Rusiji. Kod nas je plakat, upijajući uticaje vremena, sam postajao nosilac estetike određene epohe. Tako je 20-ih godina on bio upečatljivi nosilac ideje konstruktivizma. Konstruktivistička grafika, to je čitava plejada majstora: Stenberg, Rodčenko, lavinski. Plakat je vrlo zanimljiva oblast slikarstva, u kojoj se jedna umetnost tranformiše u drugu i pokušava da prenese ideje do gledalaca čisto umetničkim sredstvima, primećuje Nina Baburina.

Rodonačelnikom zbirke plakata može se smatrati car Aleksandar Drugi, koji je naredio 1861. godine da se šalju primerci svakog izdanja na čuvanje u biblioteku. Za vreme sovjetske vlasti pravilo obaveznog primerka nije bilo ukinuto. Trenutno plakati dospevaju u fond bibiloteke dobrovoljno - na predlog autora.

Izvor: Glas Rusije, foto: RIA Novosti

,

Predloži prijateljima

Komentari (0) Dodaj komentar

Nastavak na Vostok.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.