Istorijska liturgija u hramu Hrista Spasitelja

Izvor: Vostok.rs, 25.Jul.2013, 20:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Istorijska liturgija u hramu Hrista Spasitelja

25.07.2013. -

Svetom liturgijom u hramu Hrista Spasitelja u Moskvi su počele svečanosti posvećene 1025. godišnjici Krštenja Rusije. Prazničnu službu u glavnom hramu zemlje je predvodio Patrijarh Moskovski i sve Rusije Kiril. Zajedno sa poglavarom Ruske crkve je služilo osam poglavara pravoslavnih crkava širom sveta.

Sto trideset arhijereja Ruske pravoslavne crkve, predstavnici svih petnaest crkava iz celog sveta i nekoliko hiljada vernika su se okupili na Svetoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << liturgiji u hramu Hrista Spasitelja. Da bi prisustvovali na prazničnoj službi, vernici su stizali u hram mnogo pre početka službe. Evo šta je rekla Jelena za „Glas Rusije“:

- Mi smo već u pola sedam bili ovde. Znala sam daće mnogi hteti da prisustvuju liturgiji. Mi smo čak stajali u redu da uđemo u hram. Mi smo jako želeli da prisustvujemo službi, jer je bio i Patrijarh lično, i predstavnici drugih pravoslavnih crkava iz sveta. Ja mislim da su svečanosti povodom obeležavanja Krštenja Rusije jako važni za sve nas.

Ova liturgija je istorijski događaj u životu ne samo ruskog čoveka, nego i svetskog pravoslavlja. I ne samo zato što su u hram dovezli veliku hrišćansku svetinju – krst, na kom je bio razapet apostol Andrej Prvozvani. Služba je išla na nekoliko jezika, na crkveno-slovenskom, grčkom, arapskom, engleskom. Ovaj dan ima veliki značaj za sve vernike istočne grane hrišćanstva, rekao je rukovodilac pres službe Patrijarha Moskovskog i sve Rusije đakon Aleksandar Volkov.

- Upravo od momenta kada je knez Vladimir prihvatio hrišćanstvo počela je dase formira ta civilizacija i kultura koja je danas osnova u celom svetu. Ove svečanosti su poseban događaj. Poglavari pravoslavnih crkava širom sveta se vrlo, vrlo retko okupljaju. Ali, poseban odnos prema obeležavanju 1025. godišnjice Krštenja Rusije je doprineo da poglavari doputuju, najpre u Moskvu, a zatim i u Kijev i Minsk. Poslednji put u ovolikom broju poglavari pravoslavnih crkava su se okupili, verovatno, pre sedam ili osam godina.

U svečanim zlatnim i belim odeždama patrijarsi i arhijereji svetskog pravoslavlja su se poklonili i krstu Andreja Prvozvanog. Nikakvih posebnih govora ni propovedi. Patrijarh Kiril je pred poglavarima i vernicima pročitao poslanicu koja je usvojena 16. jula na sednici Svetog sinoda RPC i posvećena obeležavanju ovog jubileja.

- Poslednjih 1025 godina su bili kako lepi, tako i tragični događaji. Naši preci su prihvatali veru Hristovu koja im je donosila obilne plodove, ali sve se to dešavalo u ne baš prijatnim uslovima. Mnogi su se trudili da odvrate narode Rusije od pravoslavlja. Ali, narod, koji je prihvatio hrišćansku veru, je više puta dokazivao vernost Spasitelju. On je našao snage da Mu se vrati i posle povlačenja pred surovim progoniocima. Protiv njihovih „slabih drskosti“ su bila srca i duše mnogih naših zemljaka, osveštane istinom Hristovom. Čuvati tu istinu i na osnovu nje graditi lični i društveni život – naš dug i duhovna neophodnost.

Rođendan Ruskom pravoslavlju, u ime svih pravoslavnih sveta, je čestitao poglavar jedne od najstarijih crkvi sveta – patrijarh Aleksandrijskih Feodor II. Praznik je čestitao i predsednik Rusije Vladimir Putin. U Velikom kremljovskom dvorcu šef države će se prvi put u istoriji sresti sa poglavarima i predstavnicima svih petnaest autokefalnih pravoslavnih crkava.

Milena Faustova,

Izvor: Glas Rusije, foto: Golos Rossii    
Pogledaj vesti o: Moskva

Nastavak na Vostok.rs...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Irinej: Bog, pa Rusija

Izvor: Večernje novosti, 25.Jul.2013

MOSKVA - OD STALNOG DOPISNIKASRPSKA pravoslavna crkva visoko ceni vašu otvorenost i pravičnost u rešavanju pitanja zaštite naših drevnih svetinja na Kosovu i Metohiji, a narod vam je zahvalan za podršku interesima Srba koji žive na KiM, u raspravi oko traženja puteva rešavanja tog za nas tragičnog...

Nastavak na Večernje novosti...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.