Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 23.Apr.2012, 18:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Karadžić pozvao Dodika za svedoka

HAG -

Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, kome Haški tribunal sudi po optužnici za genocid i zločine nad nesrbima u BiH, pozvao je danas sadašnjeg predsednika RS Milorada Dodika da svedoči u njegovu odbranu.

U pismu, koje je sud danas objavio, Karadžić upoznaje Dodika s namerom da ga pozove kao svedoka svoje odbrane, pošto >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << tužioci početkom maja završe izvođenje dokaza protiv njega.

Karadžić u pismu pita Dodika da li bio spreman da se 11. juna sastane s njegovim pravnim savetnikom Piterom Robinsonom (Peter).

"Želeo bih da on sa vama porazgovara o vašem svedočenju tokom dokaznog postupka odbrane kako biste pomogli da se utvrdi da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata u cilju progona Muslimana sa teritorije RS 1991-95, kako to tvrdi Tužilaštvo", piše u Karadžićevom pismu Dodiku.

Dodik, koji je u to vreme bio opozicioni političar, prema oceni Karadžića, u odličnoj je poziciji da svedoči o tadašnjim ciljevima vlasti bosanskih Srba.

Karadžić je optužen za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje "plavih šlemova" UN za taoce, 1992-95.

On je zatražio da odbranu pred Tribunalom započne u martu 2013. kako bi mogao da u međuvremenu pripremi svoje svedoke. Tužilaštvo je najavilo da će izvođenje dokaza, koje je započelo početkom 2010, završiti u prvoj nedelji maja.

Milorad Dodik do sada je pred Tribunalom javno svedočio jedanput - na suđenju bivšem zvaničniku Autonomne regije Krajine Radoslavu Brđaninu koji je zbog progona nesrba pravosnažno osuđen na 32 godine zatvora.

Bivši premijer RS Branko Đerić: RS bila partijska država kojom je rukovodio Karadžić

U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom, bivši premijer Republike Srpske Branko Đerić izjavio je, kao svedok optužbe, da 1992. Karadžić nije hteo da se bavi ratnim zločinima koje su počinile snage bosanskih Srba, iako ga je on na to upozoravao.

Tadašnji predsednik RS optužen je za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština i uzimanje vojnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Đerić, koji je premijer RS bio od marta do decembra 1992, posvedočio je da je Karadžiću izrazio zabrinutost zbog zločina srpskih snaga u nameri da se bavi rešavanjem tog problema, ali da se predsednik RS " s tim nije složio", obrazlažući da se to pitanje može rešavati i kasnije.

Svedok je naznačio i da je u to vreme Karadžić "sebe smatrao Vladom" i da je sam, s najbližim saradnicima, određivao politiku i ljude, uključujući i ministre koji će je sprovoditi.

Vladu na čijem je čelu bio, Đerić je nazvao "tehničkim priveskom".

RS je, stoga, bila "partijska država koju je vodio Karadžić", kao vođa Srpske demokratske stranke, ocenio je Đerić.

Za tadašnje ministre pravde Momčila Mandića i unutrašnjih poslova Miću Stanišića, Đerić je izjavio da su bili umešani u kriminal i zločine, a da je njegove pokušaje da ih zbog toga smeni sprečio sam Karadžić.

Mandić i Stanišić su "zaobilazili Vladu" i komunicirali direktno s predsednikom RS, dodao je svedok i rekao da mu je ministar policije Stanišić u to vreme zapretio i ubistvom.

Stanišiću se pred Tribunalom trenutno sudi po optužnici za zločine nad nesrpskim stanovništvom 1992.

Đerić je izjavio i da je dovođenje srpskih paravojnih snaga u RS tada "tražila i odobravala" članica Predsedništva RS Biljana Plavšić, ali da u tome "nije bila izuzetak", budući da je taj stav imalo i celo Predsedništvo na čijem je čelu bio Karadžić.

Plavšićeva je taj stav u jesen 1992. otvoreno zagovarala na zasedanju Skupštine RS u Zvorniku, precizirao je svedok.

Plavšićeva je 2003. pred Tribunalom bila osuđena na 11 godina zatvora, pošto je priznala krivicu za sveobuhvatno krivično delo progona Muslimana i Hrvata. Pošto je izdržala dve trećine kazne u zatvoru u Švedskoj ona je oslobođena.

Đerić je potvrdio i da su krizni štabovi preko kojih su, prema optužnici, bosanski Srbi na silu preuzimali vlast u opštinama širom bih bili "partijski organi" SDS.

Danas započeto unakrsno ispitivanje svedoka Đerića, optuženi Karadžić, koji se brani sam, nastaviće sutra ujutro.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...