Izvor: BanjalukaLive.com, 13.Apr.2016, 17:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tartufi - afrodizijak u korijenu drveća

Tartufi su zagonetne, u zemlji skrivene, najcjenjenije i najskuplje gljive na svijetu. Izuzetno su rijetke i teško se pronalaze. Prodaju se samo u ekskluzivnim prodavnicama i na aukcijama, po cijenama koje premašuju vrijednost dragulja. Recimo, nedavno je na aukciji u Londonu, tartuf od 850 grama prodat za više od pedeset hiljada dolara! Nepoznati kupac iz Honkonga platio je bijeli tartuf kao ‘’suvo zlato’’. Izuzetno su skupi >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << zato što su rijetki, a pružaju izvanredno uživanje. Šta je tartuf Tartufi su  podzemne gljive koje žive u mikorizi sa raznim vrstama viših biljaka. Mikoriza je oblik simbioze kod koje se zajednički život gljive i biljke odvija na završecima korijena biljke. Dakle,  Tartufi su, u najširem smislu, podzemne ili polupodzemne ektomikorizne, odnosno simbiontne gljive, kojima je priroda dodijelila sudbinu skrivenog načina života. Po pravilu su životno vezane za korenove većeg broja šumskog drveca i žbunova, bez kojih, prakticno ne bi mogle da opstanu. Samo u Evropi je za sada poznato blizu 200 vrsta. Osnovna, laička podela, učinjena prema preovladjujucoj boji omotača je na: BELE - (tuber magnatum pico, tuber borchii)  i CRNE TARTUFE - (tuber melanosporum, tuber aestivum, tuber brumale...) Vade se uz pomoć svinja ili specijalno obučenih pasa (Lagotto Romagnolo). Bilo ih je, ima i biće gotovo svuda:  Istri,  uz čitav tok Dunava, po Fruškoj Gori,  maltene cijeloj Srbiji gdje ima Hrasta, Leski širokolistnog drveća… a u svijetu od Španije i Engleske, do Novog Zelanda. Nedavno su neki proizvođači počeli od  tartufa da  prave meleme koji regulišu rad srca, bude metabolizam, jačaju imuno sistem… a znajući kakvi smo nije isključeno da od njega uskoro počnu da peku  i  rakiju koju će proglasiti za lijekom protiv karcinoma , na mozgu! No. tačno je da ima mitova o tartufu, poput onoga da je otac bogova Jupiter hrast smatrao svojim stablom, jer je mogao baciti grom na njega i  sa njegovog korijena nabrati tartufa koliko hoće. Ili, onog o čudotvornim afrodizijačkim svojstvima ove gljive. Recimo, Napoleon je  morao prvo da pojede 25 kilograma ovih gljiva  prije nego što je Žozefinu obradovao potomstvom tj. dobije sina! Brojne su priče kako ova gljiva i najlošijeg mlakonju u krevetu može da pretvori u  pastuva! Vjarovatno je još poodavno tartuf na jelovniku svih elitnih restorana steva postao cogito ergo sum, njegovo odsustvo sa trpeze maltene uvreda za goste!  Biftek sa Kazanova umakom, file Napoleon… poznati su  gastronomski specijaliteti  u reportoaru  najpoznatijih zavodnika svijeta! Specijaliteti U kraćem periodu mogu se ostaviti u slanoj vodi, salamuri, pijesku, ulju, vinu, maslacu ili masti. Ali tada gube na mirisu i ukusu. Miris najbolje sačuvaju maslinovo ulje i sir. Inače  mogu ostati sveži u frižideru dvadesetak dana  a kad se zamrznu ne gube na kvalitetu. Od brojnih specijaliteta koji se spravljaju od tartufa, naši kulinarski leksikoni poznaju toplo predjelo, umak za piletinu u vinu, punjeni tartufi, zec okovan tartufima, šnicle od tartufa u vinu, samlata od tartufa, namaz za krekere, čokoladne kuglice… I šta sve još ne! Za ljepotu Ove delikatesne gljive našle su mjesto i u kozmetičkim salonima. Utvrđeno je da kožu čine mekom i ljepšom. Naime, crni tartufi sadrže mješavinu aminokiselina koje deluju poput botoksa /uklanja bore/ i supstance koje sprečavaju stvaranje melaqnoma. Preparati na bazi tartufa uklanjaju staračke pjege prouzrokovane sunčanjem i hormonskim poremećajima. Za džep Tartufi su najskuplja gljiva na svijetu, a otkriveni crni tartuf, po ocjeni stručnjaka, po kvalitetu spada u sam vrh najboljih konzumnih gljiva i prava je poslastica za sladokusce. Upravo zbog toga njegova cijena u pojedinim državama, a prije svega u Francuskoj, Italiji i Španiji, dostiže i, po nekima više od 500 evra za  kilogram, a po drugima 1.000. Mada u mnogim krajevima ima, oni do ekskluzivnih restorana u svijetu uglavnom stižu preko crnog tržišta, a i ovaj slučaj pokazao je da se ilegalna trgovina njima i te kako isplati. Uz to, treba naglasiti i da su poseban specijalitet bijeli tartufi, za koje iskusni gastronomi plaćaju čak 2.500 evra za kilogram. Inače, ako se neko već odluči da uzgaja tartufe najbolje je to uraditi sa plantažom ljeske. Crni tartuf rađa poslije tri godine, dok na bijeli treba čekati najmanje 7 do 8 godina. Otkupna cijena jednog kilograma koštala je ove sezone u Italiji 1.700 evra, a sada je već preko 2.000 kilogram. U vrijeme velikih praznika, poput Božića, cijena mu ode i na 5.000 evra. Sve cijene se inače određuju na berzama. I što je veoma važno, sve ove cijene se odnose na komade od 100 grama. Svi veći, recimo oni od 250 grama, iznose se na aukciju i pojedinačno prodaju. Komadi od kilograma, a ima ih, dostižu na aukcijama milionske sume. Magazin Vikendica, Foto: Ilustracija-YAYimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...