Štiglic: Evrozona se može raspasti

Izvor: B92, 05.Okt.2011, 12:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Štiglic: Evrozona se može raspasti

London, Frankfurt -- Nobelovac Džosef Štiglic kaže da postoji velika šansa da se evrozona raspadne ako se i dalje insistira na merama štednje kao rešenju za postojeću recesiju.

Štiglic koji je i profesor na Kolumbija univerzitetu u svom komentaru objavljenom na BBC navodi kako među ekonomistima postoji široki konsenzus da bi najbolji način da se to sprovede bio izlazak članica iz severne Evrope jer bi to bila najbezbolnije prilagođavanje

Ipak, nije verovatno >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << da će se to dogoditi, već prevladavaju stavovi da će evrozonu napustiti neke slabije članice, što će dovesti do "vrlo velikih trauma" na globalnim finansijskim tržištima, poput zamrzavanja kreditiranja, upozorava Štiglic. Štiglic smatra da će se evrozona "gotovo sigurno raspasti" ako Evropa nastavi da inzistirati na mjerama štednje poput onih koje implementira Nemačka, bez pružanja pomoći zemljama u teškoj ekonomskoj situaciji kao što je Grčka.

Bankrot Grčke nije neizbežan

Štiglic smatra da bankrot Grčke nije neizbežan, uz uslov da joj evrozona osigura dovoljno pomoći za privredni rast. "Grčka ima veliki potencijal za rast", napisao je Štiglic o Grčkoj i dodao da će prezadužena članica evrozone moći da rase i vraća svoje dugove ako "evropa stvori dovoljno novca". Ugledni ekonomista upozorava, međutim, da do sada nije video pomoć za rast, nego samo pomoć za "krpanje" prekomernog deficita, zbog čega nije "jako optimističan" po pitanju mogućnosti da se Grčka spasi od bankrota.

Međutim, ako se osigura novac za zemlje u problemima, evrozona "može preživeti", barem "na neko vreme", napisao je nobelovac.

Štiglic smatra da je dogovor o stabilnosti i rastu evrozone, kojim su dogoverene nivoi državnog duga, deficita i inflacije, pre bio "pakt za recesiju" nego pakt za rast zato što je "ograničavanje deficita u vreme šoka recept za recesiju", a upravo to Grčka sada oseća na svojoj koži.

"Pitanje je uvek bilo da li će (evrozona) biti dorasla zadaktu kada se pojavi kriza", piše Štiglic i dodaje da po njegovom mišljenju "porota još nije odlučila".

Vrhunski ekonomist pohvalno se izrazio o planu pomoći koji su članice evrozne dogovorile u septembru rekavši da je to bio "prilično dobar sporazum" koji je prepoznao da Grčkoj treba pomoć za rast, ali problem je u tome što dogovor nije popraćen novcem, a proces ratifikacije je spor.

Zbog toga osnovni problem dužničke krize još nije rešen, a Štiglic kaže da će za njegovo rešavanje evropski fond za finansijsku stabilnost morati ili da bude povećan ili da dobije priliku da sam pozajmljuje novac, dok će u dužem roku nužno biti i izdavanje zajedničkih obveznica evrozone.

"Problem evrzone je u tome što su mislili da im kao deo okvira za funkcioniranje treba ograničavanje deficita, a to je jednostavno bila pogrešna analiza", naglašava Štiglic te podseća da su Irska i Španija pre krize imale višak i verovale su da će im to što imaju ograničene deficite biti dovoljno da zaštite privredu, što je "jednostavno bilo pogrešno".

Štiglic je naglasio da ne kritikuje sporo uvođenje plana pomoći Grčkoj dogovorenog u septembru, već činjenicu da ništa nije učinjeno u 10 godina koje su prethodile krizi.

Upoređujući funkcionisanje evra i američkog dolara, nobelovac kaže da je jedan od razloga zašto dolar uspešno funkcipe u svih 50 saveznih država to što postoji zajednička fiskalna vlast i visok nivo migracije i da su "voljni da dopuste da se, na primer, Severna Dakota isprazni".

S druge strane, kaže Štiglitz, Evropa nema zajedničku fiskalnu vlast, migracije su teže, a većina zemalja ne bi bila spremna da prihvatiti odlazak kompletnog stanovništva, što znači da ne postoji okvir za efektivnu zajedničku valutu.

S&P: Verovatnost recesije u zapadnoj Evropi oko 40 posto

Zapadna Europa se suočava s rastućim rizikom nove recesije zbog pogoršanja poslovnog poverenja na evropskim tržištima i očekivanog usporavanja američkoe ekonomije, upozorila je agencija za rejtinge Standard & Poor's.

"Prema našim sadašnjim procenama verojatnost je oko 40 odsto da u zapadnoj Evropi iduće godine dođe do nove recesije, iako po našoj temeljnoj prognozi i dalje očekujemo spori i nejednako distribuiran rast u idućih pet tromesečja", kaže Žan-Mišel Siks, glavni ekonomist S&P-a zadužen za Europu.

Agencija za kreditne rejtinge srezala je prognoze rasta za evrozonu na 1,1 posto u 2012., nasuprot prvotno očekivanih 1,5 odsto. U odvojenom izveštaju investicijska banka Goldman Sachs u utorak je objavila da očekuje da će evrozona zabilježiti blagu recesiju.

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Štiglic: Evrozona se može raspasti

Izvor: Kamatica.com, 05.Okt.2011

London, Frankfurt -- Nobelovac Džosef Štiglic kaže da postoji velika šansa da se evrozona raspadne ako se i dalje insistira na merama štednje kao rešenju za postojeću recesiju. Štiglic koji je i profesor na Kolumbija univerzitetu u svom komentaru objavljenom na BBC navodi kako među..

Nastavak na Kamatica.com...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.