Posle Francuza, Skandinavci zaratili sa Londonom

Izvor: Politika, 10.Feb.2014, 13:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Posle Francuza, Skandinavci zaratili sa Londonom

Norvežani, Šveđani, Danci i Finci preporučuju Englezima da se manu predrasuda i pogledaju se u ogledalo

Autor „Sumorne istine o skandinavskom čudu”, nove knjige koja je ovih dana najavljena opširnim tekstovima u britanskim listovima, hteo je da Britance „najzad probudi iz skandinavskog transa”. Tako se pravda Majkl But, Englez oženjen Dankinjom, posle ljutih odgovora i demantija na njegov tekst u „Gardijanu” u kome ukratko opisuje mane i probleme u svakoj od >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << skandinavskih nacija – Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Danskoj i na Islandu.

Otkako je But počeo da „raskrinkava” nordijski model, i Skandinavci su otrovnim strelicama odgovorili Britancima, posle Francuza koji su pogođeni kampanjom koju protiv Pariza, po njihovom mišljenju, vode anglosaksonski mediji.

„Pokušao sam da se moj glas čuje bolje od sveprisutne pronordijske propagande u britanskim (u stvari globalnim) medijima”, pravda se But u prekjučerašnjem „Gardijanu”, koji već nekoliko meseci po mišljenju Skandinavaca, objavljuje neprimerene tekstove o krahu nordijskog modela.

Autor knjige i teksta u kojima tvrdi da su Norvežani ksenofobični, dok Šveđanima zamera nedostatke u demokratiji, a Dancima da im je kvalitet škola lošiji od britanskih, priznaje da je „kriv” što je provokativno i selektivno pisao o ovom regionu ne bi prodrmao svoje sunarodnike iz opčinjenosti nordijskim modelom.

Svesno ili nesvesno, ovaj pisac, poznat po zabavnim putopisima, uplovio je u političke vode i izazvao ljutite komentare iz svih pet skandinavskih prestonica. Samo neke od njih objavljuje „Gardijan” kao odgovore na Butov tekst, ostali se mogu pročitati u skandinavskim medijima. Najgnevniji su Norvežani koje But više nego njihove susede kritikuje zbog „uznemiravajuće islamofobije”.

Norvežani i odranije zameraju engleskim medijima, a naročito „Gardijanu”, što povezuju desničarsku Partiju progresa, koja je na izborima prošlog septembra dobila 16,3 odsto glasova i ušla u koalicionu vladu desnog centra, sa osuđenim masovnim ubicom Andersom Brejvikom. Brejvik, koji je, ubivši 69 mladih aktivista, učesnika kampa na ostrvu Utoji, počinio najteži masakr u novijoj istoriji ovog regiona, bio je davno član Partije progresa, ali je iz nje izašao zamerajući joj upravo nedostatak radikalizma.

„Toliko je toga pogrešnog u Butovom tekstu da čovek ne zna odakle da počne”, piše Pol Bomont, analitičar međunarodnih odnosa. „Ako bismo o čitavim organizacijama sudili na osnovu nekih njihovih pojedinaca, onda bi se moglo i za Republikansku stranku u SAD reći da je ekstremistička jer i ona ima na hiljade ’veza’ sa ekstremistima svih boja.”

Norvežani naročito ističu činjenicu da je Partija progresa na poslednjim izborima dobila za trećinu manje glasova nego na prethodnim izborima. Jako im smeta što neke zemlje Evrope tumače kako je Norveška skrenula udesno i ističu kako je Partija progresa populistička i da je, zalažući se za niže takse, jeftinija alkoholna pića, bolje puteve i otvaranje privatnih uz državne škole, dobila veliki broj glasova.

Ono što govori Partija progresa, koju Englezi nazivaju antiimigrantskom i antiislamskom, i pripisuju joj etiketu krajnje desnice, u Velikoj Britaniji je sastavni deo retorike glavnih partija. Čitava politika u Velikoj Britaniji mogla bi se nazvati ekstremno desnom ukoliko bi se londonski analitičari rukovodili istim kriterijumima koje primenjuju kad osuđuju norvešku Partiju progresa, odgovaraju mediji iz Norveške.

I analitičar iz Danske podseća na nedavno istraživanje po kome 67 odsto Britanaca priznaje da je u njihovoj zemlji mnogo važnije „koga znaš” nego „šta znaš”. „Mi Danci smo mali homogen narod, nismo toliko klasno raslojeni kao Britanci”, konstatuje on.

Jedini među pet skandinavskih nacija sa nešto sluha za engleski humor jesu Finci. Njih je But prikazao kao ljude koji putuju trajektima do druge obale da bi se dobro i jeftinije napili. Ipak, iz Helsinkija se podseća kako su Finci, po svim pokazateljima merodavnih međunarodnih institucija, u samom svetskom vrhu. Među prvima su već nekoliko godina po kvalitetu njihovih škola, Finska je jedna od najuspešnijih zemalja EU i država sa najmanje korupcije na svetu.

„Zato Butove primedbe treba otresti sa sebe kao perut sa sakoa”, dodaju Finci. „A to što nas zovu pijancima Evrope... E pa bio sam u Britaniji petkom uveče i činilo se kao da sam u svojoj zemlji.”

Šveđani podsećaju da je nordijski model odavno kamen koji žulja pojedine zemlje Evrope. Za Engleze je on čas utopija, čas totalitarni pakao.

Jednostavno, Englezima smeta što jednako poštujemo žene i muškarce, što štitimo decu, što insistiramo na socijalnoj kompaktnosti, konstatuju Šveđani. To nije po tradiciji do koje drže Englezi.

But naravno nije spontani slobodni strelac. Napadi na socijalno odgovornu državu i jače oporezivanje bogatijih slojeva, odavno su orkestrirani iz Londona. Ovoga puta Nordijci su uzvratili ravnom merom.

Zorana Šuvaković

objavljeno: 10.02.2014.
Pogledaj vesti o: London

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.