Olimpijski park krije život star 6.000 god.

Izvor: B92, 22.Jul.2012, 11:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Olimpijski park "krije" život star 6.000 god.

Na terenu koji će kroz nekoliko dana zauzeti učesnici i posetioci letnje Olimpijade, kontinuirano su živeli ljudi proteklih 6.000 godina, jer su arheolozi utvrdili da u tom delu Londona najstarija staništa pripadaju mlađem kamenom dobu (neolitu).

Pre nego što je počela gradnja budućih olimpijskih borilišta arheolozi su od 2007. do 2009. na hiljadu tačaka sondirali teren, a zatim su na 121 mestu vršena iskopavanja da bi se dobila dosta pouzdana slika šta se zbivalo >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << na području veličine 2,9 km², koje je nešto više od 5 km udaljeno od istorijskog centra Londona.

Donji deo doline reke Li formirao se topljenjem lednika pre 12.000 godina, na kraju ledenog doba, a 6.000 godina kasnije ljudi su počeli da se tu nastanjuju i više nikada nisu napustili pitomu dolinu iako je dugo vremena njen najveći deo bio močvaran.

Tokom iskopavanja nađeno je 10.000 artefakata, od neolitskih kamenih sekira do odbrambenih konstrukcija podignutih tokom Drugog svetskog rata.

Pre nego su počeli kopanje rovova, da bi se dobio presek slojeva tla, teren je morao biti raskrčen od deponija đubreta koje se taložilo tokom 19. i 20. veka, od ruševina nekadašnjih industrijskih objekata i za to je morala da bude korišćena teška mehanizacija do dubine od pet do 10 metara, a tek onda se moglo preći na klasične metode arheološkog iskopavanja.

Da ne bi došlo do urušavanja okolnog tla rovovi su kopani stepenasto od površine ka dnu i još su podupirani metalnim podupiračima.

Arheolozi su radili do prošle godine postepeno ustupajući prostor građevinarima, ali smatraju da trud, vreme i novac nisu uzalud potrošeni, jer je prvi put dobijena višemilenijumska slika života u tom delu Londona koji je bio maksimalno zapušten, i da nije bilo Olimpijade još bi dugo čekao da bude arheološki "otkriven".

Graditelji parka takođe su zadovoljni jer ovo je prvi veliki javni park izgrađen u Velikoj Britaniji za proteklih 100 godina, a uz to su omogućili arheolozima da istraže veliku površinu u samom gradskom jezgru.

Američki časopis "Arheolodži" je u čast početka Olimpijade u svom julsko-avgustovskom broju centralno mesto dao preliminarnim rezultatima ove jedinstvene arheološke kampanje.

Arheolozi su na tom prostoru našli najstariju neolitsku sekiru staru 6.000 godina na kojoj nisu primećeni tragovi korišćenja, pa se pretpostavlja

da je bila zakopana kao deo nekog rituala, možda dar tlu i reci koji ih hrane.

Nekoliko milenijuma docnije došlo je do dramatične promene načina života i u vreme srednjeg bronzanog doba, oko 1.400 godine pre nove ere, žitelji su počeli da postavljaju međe oko svojih polja što je bio konačni i nagli prekid sa lovačko-skupljačkom praksom. Takođe, nađeni su temelji prvih okruglih kuća izgradjenih oko 700. pre nove ere.

U vreme dolaska Rimljana na Britanska ostrva u prvom veku nove ere stanovnici su zbog čewstih poplava povukli se na više tlo ali kroz močvarni deo je 50. godine izgradjen rimski put u pravcu Kolčestera. Rimljani su sagradili i dve mala drvena doka za pristajanje čamaca i nađene su keramičke posude, amfore i nešto gradjevisnkog materijasla što znači da su se kretali kroz ovaj kraj.

Utvrđeno je da su početkom 12. veka monasi iz obližnjeg citercitskog samostana koristili snagu vode reke Li a zatim tu templari sagradili vodenice po kojima je kraj dobio ime "Templaske vodenice".

U ovom delu Londona poznatom kao "Ist end" uvek je živela sirotinja i zanatlije, pa su već u 17. veku počele da se otvaraju manufakture porcelana. Industrijalizacija doline reke Li je doživela vrhunac u 19. veku kada su tu premeštene fabrike iz otmenijih delova grada pa je iz tog radničkog geta proširila je epidemija kolere 1858.

U jednoj od fabrika Ist enda pronađena je plastika 1860. a 1892. tu je sagrađena prva petrohemijska fabrika.

Arheolozi su pronašli u nekadašnjem sloju mulja čamac građen početkom 19 veka kao da je pravljen za trke, a ne za transport tereta, pošto je od izuzetno laganih i tankih drvenih letvica i veoma uzan, primeren ovom času, kada će se najbolji veslači okupiti u Olimpijskom parku.
Pogledaj vesti o: Olimpijske igre

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.