Izvor: Capital.ba, 22.Okt.2018, 11:48 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nastavljen pad cijena nafte
LONDON, Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale, drugi nedjelju zaredom, jer su porasle zalihe u SAD-u i jer se usporava rast kineske ekonomije, što bi moglo da smanji potražnju za energentima. Na tržištu u Londonu, cijene barela su prošle nedjelje pale za 0,9 posto na 79,78 dolara, dok su cene na američkom tržištu pale za 3,1 posto na 69,12 dolara.
Pad cijena nafte drugi nedelju zaredom posljedica je naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za ‘crnim zlatom’.
U trećem tromjesečju pojednostavljeni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 6,5 odsto u odnosu na isti lanjski period, što je najsporiji rast drugog po veličini svjetske ekonomije od 2009. godine.
Ovi podaci izazvali su zabrinutost da je američko-kineski trgovinski rat počeo da ublaži rast.
Nedavno je, pak, Međunarodni monetarni fond (MMF) zbog uvođenja carina i zaoštravanja finansijskih uslova u svijetu smanjio procjene rasta svjetske ekonomije u ovoj godini s 3,9 na 3,7 odsto.
Pritom je MMF smanjio projcene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Evrope u ovoj i idućoj godini, a zbog toga bi mogla oslabiti potražnja za naftom i ostalim energentima.
Pritisak na cijene nafte posljedica je, takođe, podatka da su zalihe sirove nafte u SAD-u prethodne nedjelje porasle za 6,5 milion barela, što je već četvrti nedjelju zaredom da su zabilježile rast, i to gotovo trostruko veći nego što su analitičari očekivali.
“Zalihe se povećavaju, stabilan trend, koji raste sa nedelje u nedelju”, kaže Olivier Jakob, analitičar nafte u Petromatriku.
Nakon snažnog rasta krajem septembra i početkom oktobra, zbog čega su dostigle najviše nivoe u gotovo četiri godine, posljednjih nedjelja cijene nafte klize.
“Čini se da su se cene na tržištu nafte kretale prebrzo i preintenzivno. Sada su niže oko osam posto u odnosu na najviše nivoe u četiri godine i ponovo su ispod 80 dolara. Čini se da se situacija na tržištima stabilizovala”, kaže Carsten Menke, analitičarka švajcarske banke Julius Baer.
Veći pad cijena zakočila su, pak, strahovanja da se iranski izvoz nafte uoči stupanja na snagu novih američkih sankcija Teheranu smanjuje brže nego što su neki na tržištima očekivali.
Sankcije o iranskom naftnom sektoru stupaju na snagu 4. novembra, a kupci već zaustavljaju ili svode aranžmane sa dobavljačima sirovog ulja u Iranu. Stoga je izvoz iranske nafte već smanjen na oko 1,5 miliona barela dnevno, što je milion barela dnevno manje od nivoa iz prve polovine godine.
Podršku cijenama pružaju i napetosti između SAD-a i Saudijske Arabije zbog ubistva saudijskog novinara sa američkim državljanstvom Jamala Khashogija, što bi možda moglo rezultirati nekim sankcijama protiv Saudijske Arabije.
U fokusu ulagača narednih dana ponovo će biti kretanja zaliha nafte i proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak kompanija Baker Hughes objavila da je prošle nedjelje broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan za njih 4, na ukupno 873.
To znači da se američki rast vjerovatno očekuje u bliskoj budućnosti, koji se sada kreće po najvišim nivoima u istoriji, a samim tim i na rast akcija.
Pogledaj vesti o: London
