Globalno zagrevanje i dalje pretnja

Izvor: B92, 09.Maj.2012, 09:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Globalno zagrevanje i dalje pretnja

London -- Zbog rastuće emisije ugljen-dioksida prosečne temperature u svetu do 2052. porašće za dva stepena, saopštila je međunarodna nevladina organizacija Rimski klub.

Do 2080. temperatura će u svetu u proseku biti veća za 2,8 stepeni Celzijusa.

Rimski klub upozorava i da će neuspeh u sprečavanju klimatskih promena u prvoj polovini ovog veka dovesti svet u opasnost od zagrevanja u drugoj polovini, bez obzira >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << na to što će svetska populacija, prema prognozi, 2042. da dostigne maksimum od 8,1 milijarde stanovnika.

"Malo je verovatno da će vlade usvojiti neophodne propise radi primoravanja tržišta da izdvoje više novca za rešenja, povoljna za klimu i ne možemo pretpostaviti da će tržišta raditi u korist dobrobiti ljudi", upozorio je autor izveštaja, profesor za klimatsku strategiju na norveškom Univerzitetu za menadžment Jorgen Randers.

"Svake godine emitujemo dva puta više gasova s efektom staklene bašte nego što ih apsorbuju svetske šume i okeani, a taj višak će se povećavati i dostići maksimum u 2030.", rekao je on.

Rimski klub, čijih sto članova uključuje političare, poslovne ljude i naučnike, analizira različite probleme - od granica ekonomskog rasta do zapošljavanja i prirodnih resursa, a takođe se bavi problemima ekologije, prenela je agencija Rojters.

Prošlomesečno istraživanje univerziteta Oksford i Prinston pokazalo je da će temperatura na našoj planeti porasti između 1,4 i tri stepena do 2050, s tim što je verovatnije da to budu tri stepena.

Zemlje sveta su se 2010. saglasile da emisije štetnih gasova moraju da budu oštro smanjene, da bi se povećanje prosečne globalne temperature u ovom veku zadržalo ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.

Naučnici upozoravaju da prekoračenje te granice preti da dovede do nestabilnosti klime, gde bi ekstremne vremenske pojave postale uobičajene. Dosadašnji napori za smanjenje emisija gasova staklene bašte ne smatraju se, međutim, dovoljnim da bi mogli da spreče rast temperatura u ovom veku iznad dva stepena Celzijusa.

Randers je ukazao da će potrošnja po stanovniku u Kini do 2052. dostići najmanje dve trećine potrošnje u SAD, dok će prosečan ekonomski rast 14 zemalja u naglom usponu, uključujući Brazil, Indiju i Južnoaftičku Republiku, biti visok tokom sledećih 40 godina.

"Taj rast će da poboljša životni standard mnogih, ali će biti na štetu globalne klime. Mada rast neće biti tako eksplozivan kao u Kini, on će još uvek biti dovoljno veliki da održi porast emisija u tim zemljama sve do četrdesetih godina ovog veka", dodao je Randers.

U razvijenim ekonomijama SAD i Evrope će, nasuprot tome, doći do smanjenja ili stagniranja potrošnje, što bi trebalo da pomogne u sprečavanju iscrpljivanja rezervi nafte, hrane i vode do 2052.

Ekološki program Ujedinjenih nacija je prošle godine saopštio da je povećana razlika između obećanih smanjenja emisija i kresanja neophodnih da bi porast temperatura ostao ispod dva stepena i da će emisije gasova s efektom staklene bašte u 2020. porasti na šest do 11 milijardi tona iznad granice koja je potrebna da bi se globalno zagrevanje ograničilo na bezbedne nivoe.

Međunarodna agencija za energetiku je takođe upozorila da svet možda neće biti u stanju da ograniči rast temperatura ukoliko se do 2017. ne preduzme nova međunarodna akcija po pitanju klime, s obzirom na to da je u izgradnji previše elektrana i fabrika na fosilna goriva.

Jedan novi svetski sporazum o klimi, koji će primorati najveće svetske zagađivače, uključujući SAD i Kinu, da smanje emisije, biće dogovoren tek do 2015. i stupiće na snagu do 2020, za šta mnogi ocenjuju da je prekasno za ograničenje štetnih posledica po klimu.

Zemlje sveta su se dogovorile da u periodu 2010-12. pribavljaju 10 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle zemljama u razvoju da se prilagode klimatskim promenama i da sumu povećaju na sto milijardi dolara godišnje do 2020.

Ekonomsko usporavanje je, međutim, umanjilo vladine fondove, a tržišta kvotama ugljenika, koja bi trebalo da pruže podršku investicijama u čistu energiju u privatnom sektoru, ne ostvaruju taj svoj zadatak.

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Globalno zagrevanje i dalje pretnja

Izvor: Lajk.ba, 09.Maj.2012

London -- Zbog rastuće emisije ugljen-dioksida prosečne temperature u svetu do 2052. porašće za dva stepena saopštila je međunarodna nevladina organizacija Rimski klub.

Nastavak na Lajk.ba...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.