Izvor: SEEbiz.eu, 10.Dec.2018, 09:28 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Cijene nafte porasle drugi tjedan zaredom
LONDON - Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasli i prošloga tjedna, drugoga zaredom, nakon što su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri dogovorili smanjenje proizvodnje kako bi podržali cijene.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 3,8 posto, na 61,67 dolara, dok je na američkom tržištu barel >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << poskupio 3,3 posto, na 52,60 dolara.
Značajniji uspon cijena uslijedio je u petak kada su OPEC i Rusija postigli dogovor o smanjenju proizvodnje nafte za 1,2 milijuna barela dnevno, unatoč pritisku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da zaustave rast cijena.
OPEC će od siječnja iduće godine smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela.
Trump je tražio od OPEC-a da ne smanjuje proizvodnju kako bi cijene nafte nastavile silaznom putanjom, a Saudijsku Arabiju pozvao da pomogne globalnom gospodarstvu zadržavanjem proizvodnje na dosadašnjoj razini.
Unatoč tome, Saudijska Arabija odlučila je smanjiti proizvodnju.
»Mislim da Saudijci hodaju po tankom konopcu: pokušavaju održati dobre odnose sa SAD-om, ali žele također biti sigurni da će cijene nafte porasti kako bi uravnotežili svoj proračun. A bez smanjenja proizvodnje, cijene nafte našle bi se pod snažnim pritiskom prema dolje«, objašnjava John Paisie, potpredsjednik u tvrtki Stratas Advisors.
Od početka listopada cijene su nafte potonule više od 20 posto i zaronile na najniže razine u godinu dana jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.
Proizvodnja najvećih svjetskih proizvođača – OPEC-a, Rusije i SAD-a – porasla je od kraja 2017. godine za 3,3 milijuna barela dnevno, na 56,38 milijuna, čime se pokriva gotovo 60 posto globalne potrošnje.
S druge strane, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.
A zbog velike proizvodnje i slabije potražnje, posljednjih su mjeseci snažno porasle zalihe 'crnoga zlata' u svijetu.
»Smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno trebalo bi biti dovoljno da se razrijedi, ali ne i eliminira očekivani rast zaliha u prvoj polovici iduće godine«, kaže Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.
Tim više što se u SAD-u, prema vladinim podacima, trenutno proizvodi rekordnih 11,7 milijuna barela dnevno.
Proizvodnja u SAD-u vjerojatno će, kažu analitičari, i u idućem razdoblju ostati na rekordnim razinama, premda je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pao za njih 10, što je njihov najveći tjedni pad od svibnja 2016. godine.
Ipak, ukupan broj od 877 aktivnih postrojenja znatno je veći nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 750.
.jpg)
