Britanci upozoravaju na kolaps interneta

Izvor: Politika, 04.Maj.2015, 22:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Britanci upozoravaju na kolaps interneta

U poslednjoj deceniji brzina protoka povećala se pedesetostruko, dok su optički kablovi dosegli maksimum fizičkog kapaciteta

Kablovi i optička vlakna koji provode podatke do britanskih laptopa, smartfona i tableta dostići će granice kapaciteta za osam godina, upozorili su naučnici.

Na skupu sledećeg ponedeljka u Londonu vodeći britanski inženjeri, fizičari i predstavnici telekomunikacionih kompanija >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << razgovaraće šta može da se preduzme da se spreči kriza interneta, koji ne uspeva da održi korak sa potražnjom za sve bržim prenosom podataka, objavio je „Dejli mejl”.

Bum internet televizije, servisa za strimovanje i sve moćniji kompjuteri povećali su pritisak na ostrvsku komunikacionu infrastrukturu. Pre deset godina širokopojasni internet je imao maksimalnu brzinu od dva megabita u sekundi, dok je danas većem delu Velike Britanije na raspolaganju prenos od 100 megabita u sekundi.

Endru Elis, profesor sa Aston univerziteta u Birmingemu, jedan od organizatora skupa u Londonu, naveo je da je u poslednjoj deceniji brzina interneta povećana pedesetostruko, dok su optički kablovi dosegli maksimum svog fizičkog kapaciteta. Da bi poboljšali komunikaciju, operatori će morati da instaliraju nove kablove, što će znatno uvećati račune za internet. U protivnom, građani će morati da se pomire s tim da im slika podrhtava dok gledaju omiljenu TV seriju preko „Netfliksa”, video-servisa za strimovanje programa preko interneta.

Ne slažu se međutim svi sa Elisom. Endru Lord, gostujući profesor Univerziteta u Eseksu, tvrdi da će stručnjaci rešiti ovaj problem. Mrežu će po njegovom mišljenju rasteretiti čuvanje podataka na velikim „farmama servera” umesto da se prenose kablovima.

„Britiš telekom” ističe da sarađuje sa vodećim univerzitetima da bi mogao da ispuni buduća očekivanja korisnika interneta.

Profesor Elis takođe upozorava da internet sada troši istu količinu energije kao avio-industrija, što iznosi oko dva odsto utrošene energije razvijenih zemalja, i to samo za prenos podataka. Ako se tome doda električna energiju koju troše elektronski uređaji onda taj procenat raste na osam odsto. Što je internet brži, potrebno je više energije, pa je moguće da bi postavljanje novih kablova moglo da znači da se za 20 godina na internet troši sva raspoloživa električna energija.

Dušan Stoičević, predsednik Upravnog odbora Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), ocenio je da ostrvske zemlje imaju problem sa kapacitetom jer polažu kablove u okeane, ali da generalno u svetu ne postoji problem ograničenog kapaciteta interneta.

– Ne možemo da svedemo problem na kapacitet optičkih vlakana, jer se pored optike koristi satelitski i bežični prenos. Drugo, tehnologija je uvek bila ispred potraživanja i sigurno će naći rešenja za sve ključne tačke gde je problem kapacitet – rekao je Stoičević.

Naš sagovornik je pomenuo drugi aktuelan izazov za globalnu kompjutersku mrežu, a to je manjak slobodnih aj-pi adresa na internetu, pošto nas očekuju „internet stvari”, u kojima će ne samo kompjuteri i telefoni, već i kućni aparati, automobili i drugi uređaji biti povezani. Svaki od njih mora da ima svoju adresu, što se trenutno rešava uvođenjem Ipv6 protokola.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.