Izvor: Nezavisne Novine, 14.Sep.2017, 11:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bezbjednost gradova u vrijeme terorizma
BARSELONA, LONDON, BERLIN – Za evropske gradove terorizam je nešto novo, dok je za Afriku i Aziju već odavno svakodnevica. Kako gradove učiniti bezbjednijim? U Stokholmu se traže odgovori na to pitanje.
Krađe, saobraćajne nesreće, pucnjave… I glavni grad Švedske ima problema s kriminalom i nasiljem. Šef stokholmske policije nedavno je izjavio da švedska policija ima problem s kriminalnim bandama u više djelova grada. Do prije nekoliko meseci većina stanovnika >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Stokholma osjećala se bezbjedno u svom gradu. To je važilo i za čitavu zemlju: Šveđani se osećaju bezbjednije od ljudi u drugim djelovima Evrope, poput Belgije ili Španije, pokazuju rezultati studije Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Ali i pored osjećaja sigurnosti, glavni grad Švedske početkom 2017. godine bio je meta terorističkog napada. Jedan ukradeni kamion 7. aprila popodne ciljano je uletio u pješačku zonu. Petoro ljudi je stradalo. Istim oružjem, ukradenim kamionom, nekoliko mjeseci ranije jedan terorista je usmrtio jedanaest posjetilaca božićnog vašara u Berlinu. U ljeto ove godine, petnaestoro ljudi je usmrćeno na bulevaru Las Ramblas u Barseloni, u još jednom napadu vozilom.
Rast broja napada jedan je od razloga da se ove nedjelje (13.-15.9.2017) stručnjaci iz čitavog svijeta okupe na bezbjednosnoj konferenciji u Stokholnu kako bi razgovarali o temi "Bezbjednost u gradovima".
Den Smit je direktor stokholmskog Instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) je rekao da smo poslednjih godina doživjeli da su gradovi na različite načine sve više bili meta terora.
"Vidjeli smo šta se dešava u Mosulu i Bagdadu, i šta se dešava u sirijskim gradovima. Sada imamo terorističke napade u Evropi, Turskoj i mnogim djelovima Afrike i južne Azije", kaže Smit.
Prema najnovijem izveštaju UN o urbanizaciji, danas više ljudi živi u gradovima nego u ruralnim oblastima. Procjenjuje se da će 2050. godine dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u urbanim centrima.
Den Smit smatra da je krajnje vrijeme da se stručnjaci za bezbjednost pozabave gradovima.
"Bezbjednost i život u gradovima do sada su uglavnom bili tema drugih političkih oblasti, onih koje se tiču životnog standarda ili urbane arhitekture", objašnjava Smit.
On misli da je ta tema sasvim sigurno važan dio u oblasti bezbjednosnog istraživanja i bezbjednosne politike.
"O tome se poslednjih godina nije vodilo dovoljno računa", zaključuje Smit.
Kada je riječ o praktičnim pitanjima – kako osigurati bezbjednost u gradovima – ser Bernard Hogan-Hau zna o čemu govori. Pet godina – do februara 2017. – bio je šef Londonske policije. Iako se njegov rad različito ocjenjuje i kritičari moraju da priznaju: dok je on bio na funkciji, u glavnom gradu Velike Britanije nije bilo terorističkih napada. Kada se postavi pitanje kako to, Hogan-Hau ističe dvije stvari: najprije intenzivnu saradnju policije i drugih bezbjednosnih službi. Zatim – kontakt s opštinama.
"Mnogi teroristi koji su kod nas odrasli, sebe ne vide kao dio društva", kaže Hogan-Hau i dodaje da kada se dijelovi društva osjećaju isključeno, teroristički potencijal raste.
Posljedice su jasne: policija mora da izgradi povjerenje tako što će se pobrinuti za bezbjednost u opštinama. Samo pod tom pretpostavkom policajci imaju šansu da shvate šta se pred njima dešava i da li se neko radikalizovao.
I novo istraživanje američkog Instituta Brukings dolazi do zaključka da je rad policije u gradskim četvrtima i opštinama glavna pretpostavka za bezbjednost u gradovima.
Direktor SIPRI Den Smit naglašava da tu zapravo leži ključ za dugoročnu odbranu od terorističkih pretnji.
"Kada razmišljamo o dugoročnoj prevenciji, onda moramo da uzmemo u obzir društvene okolnosti i obrazovanje. O tome moramo da razgovaramo – kako zajednice u različitim zemljama definišu svoj identitet i samopoštovanje, bez da se osećaju poniženo", kaže Smit.
Mnoge studije pokazuju da tema dostojanstvo igra veliku ulogu u mobilizaciji mladih ljudi u ekstremističke grupe.
"Kada ljudi imaju osjećaj da im život ne pruža nikakvo dostojanstvo, onda se okreću nekome, poput harizmatičnih propovednika koji im poručuju: 'Ti možeš biti neko ukoliko pristupiš pokretu'", pojašnajva Smit.
Smit zato upozorava da uništavanje terorističke organizacije kao što je "Islamska država" – koja je preuzela odgovornost za napade u Barseloni i Berlinu – neće riješiti problem.
"’Islamska država’ je nastala iz Al Kaide, a Al-Kaida je nastala iz nečeg što je ranije postojalo. Ukoliko samo ulažemo napore kako bi uništili terorističke grupe, to će donjeti izvesne uspjehe. Ali u stvari će ti isti ili slični ljudi formirati nove grupe koje će nas opet kasnije napadati", siguran je Smit.
U poređenju s drugim evropskim gradovima, gradovi u Africi i Aziji su mnogo više na meti terorističkih napada. U julu 2017. godine 25-oro ljudi je stradalo u samoubilačkom napadu u Lahoru, u Pakistanu.
U Istambulu, u Turskoj, u napadu na jedan noćni klub ubijeno je 29 ljudi. Militantna grupa Boko Haram u Nigeriji već godinama izvodi krvave napade, kako na sela, tako i na gradove kao što je Maiduguri.
"U Evropskim gradovima i uopšte u bogatijim zemljama sa razvijenom infrastrukturom, stepen ranjivosti je manji", dodaje Den Smit, te pojašnja va da je sa druge strane, u mnogim afričkim gradovima, ali i u Turskoj, Indiji ili Pakistanu, iako nema otvorenih ratnih sukoba kao u Siriji ili Iraku, ranjivost je znatno veća.
Smit i Hogan-Hau se slažu da "bezbjednog" grada u današnje vrijeme nema. Istovremeno oni, pored terorizma ističu i druge opasnosti.
"Postoje mnogi drugi izvori opasnosti, od saobraćaja do kriminala. Moramo da budemo oprezni i da ne precenimo opasnost od terorizma", ističe Bernard Hogan-Hau, te dodaje da i dalje rado posjećujem gradove, jer opasnost od terorizma nije tako velika da bi morali da menjamo čitav naš život.
(dw.com)
Nastavak na Nezavisne Novine...
