Bez dileme Bolt je bio iznad svih

Izvor: Politika, 13.Avg.2012, 23:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bez dileme Bolt je bio iznad svih

Ako su pre četiri godine postojal nedoumice ko je junak Igara, sada je sve jasno. – London je odličan, ali je Peking bio bolji. – Oborena 44 svetska i 117 olimpijskih rekorda. – Prethodne igre duplo skuplje

London – Ako je pre četiri godine postojala dilema ko je junak igara: Jusein Bolt ili Majkl Felps, nje sada nema. Sprinter s Jamajke, najbrži >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << čovek na svetu, pod „pritiskom novinara” priznao je da je postao legenda, odbranivši sva tri zlata iz Pekinga (100 m, 200 m, 4h100 m) što nikome nije pošlo za rukom (Vilma Rudolf i Florens Grifit su to uradile po jednom).

Američki plivač Majkl Felps je na prethodnim igrama ušao u legendu, kada je sa osam zlatnih odličja nadmašio Marka Spica (sedam u Minhenu 1972), a sada je na čelu liste po broju medalja ukupno (22), ispred sovjetske gimnastičarke Larise Latinjine (18, Melburn 1956, Rim 1960, Tokio 1964). Teško da će iko u ovom veku srušiti ovaj rekord, osim ako se ne pojavi neko novo plivačko ili gimnastičko čudo (samo ta dva sporta pružaju šansu za to).

Da nije sve u broju zlatnih medalja, svedoče i reakcije i ljudi iz sporta i publike. Kad je neko toliko superioran u trkama na 100 i 200 metara da zbog njega mogu da izbace foto-finiš, onda je jasno zašto je „munja” s Jamajke iznad svih. Kada bi u atletici, kao u plivanju, bilo četiri vrste trčanja, Bolt bi verovatno igre završavao sa desetak odličja.

Pala su 44 svetska rekorda i 117 olimpijskih. Dva koja bi trebalo izdvojiti su onaj kamerunskog trkača Dejvida Rudiše na 800 metara (1:40, 91) i 16. godišnje kineske plivačice Ji Šiven koja je na 4h100 mešovito (4:28, 43) za sekund bila brža od rekorda Australijanke Stefani Rajs postavljenog u Pekingu.

Trka na 800 metara je donela verovatno i najžešće nadmetanje, u kojem je svako oborio neki rekord (lični, nacionalni, svetski) a koliko je bila brza svedoči to što bi poslednji u njoj, Britanac Endrju Osidž sa vremenom 1:43, 77 (lični rekord) bio olimpijski pobednik i u Pekingu 2008. i u Atini 2004. i u Sidneju 2000.

Posebno mesto u istoriji imaće i Britanac Kris Hoj, najuspešniji biciklista na igrama svih vremena (šest zlatnih i srebrna), dvostruki šampion u Londonu. Zatim njegov zemljak Ben Ajnsli koji je od 2000. godine šampion u jedrenju (pet medalja u karijeri), pa Italijanka Laura Vecali koja je od 1996. na pobedničkom postolju (ukupno devet medalja)...

Veliki podvig je napravio i britanski dugoprugaš poreklom iz Somalije Mo Farah. Pobedio je u trkama na 5.000 i 10.000 metara i postao sedmi u istoriji igara s takvom duplom krunom.

Najuspešnija olimpijka u Londonu jeste 17. godišnja američka plivačica Misi Frenklin, sa četiri zlatne medalje i bronzanom. Nasledila je Australijanku Stefani Rajs, trostruku šampionku iz Pekinga.

Što se tiče obračuna velikih sila, Amerika se vratila na vrh. Kinezi, najuspešnija nacija prethodnih igara, dugo su bili na čelu i u Londonu, ali znalo se da početak (plivanje) i kraj (atletika) pripadaju takmičarima SAD. Pošto su zlatne medalje osnovno merilo za poredak, konačan plasman daje u nekim situacijama čudnu sliku... Primera radi, Kanada je sa 18 medalja tek na 36. mestu, jer ima samo jedno zlato, dok je Severna Koreja 20. sa šest (4, 0, 2), a Mađarska deveta sa 17 (8, 4, 5). Rusija ima 17 medalja više od Britanaca ali je mesto ispod njih. Jedanaesti Japan ima deset odličja više od Južne Koreje koja je peta.

Što se tiče ocene organizacije 30. olimpijskih igara, ona je u svakom slučaju prelazna, ali je Peking i dalje bez premca. Na konačan sud dosta utiču volonteri jer s njima su učesnici i gosti stalno u kontaktu, a oni su bili veoma ljubazni i predusretljivi, iako po nekad nisu znali da odgovore za „peticu” na pitanja koja se tiču njihovog sektora.

Bezbednost je bila na visokom nivou. Za razliku od Pekinga, gde se „sila” nije videla, ovde je u prvom planu bila vojska, ali su vojnici sve radili sa osmehom pa se učesnici nisu osećali kao u vojnoj bazi.

Kad je reč o troškovima za organizaciju, „Peking 2008” ostaje najskuplji, sa 28,2 milijarde evra. „London 2012” je duplo jevtiniji (14,1), „Atina 2004” je na trećem mestu (10,1), „Sidnej 2000” je četvrti (4,7)... London bi samo od turista trebalo da bude u velikom plusu, jer tu se očekuje prihod od 22,4 milijarde evra (još nisu objavljeni zvanični podaci).

Što se tiče mišljenja političara, Britanci su već preneli stavove Amerike i Rusije. Američki predsednik Barak Obama je nazvao britanskog premijera Dejvida Kamerona da mu čestita na vrhunski organizovanim igrama i da mu zahvali na toplom dočeku njegove supruge Mišel Obame. Ruski ambasador Aleksandar Jakovenko ocenio je kratko da „sve u svemu Igre nisu bile loše”, pohvalivši rad volontera koji su, po njemu, impresionirali svakog učesnika i gosta.

----------------------------------------------

ATINA 2004

Zemalja: 201.

Sportova: 28.

Osvojilo medalje: 74 zemlje.

Bez medalje: 127 zemalja.

Plasman

Zemlja

zl.

sr.

br.

ukupno

SAD

35

40

25

100

Kina

32

17

14

63

Rusija

29

26

38

93

Australija

17

15

18

50

Japan

16

9

12

37

Nemačka

13

16

20

49

Francuska

11

9

13

33

Italija

10

11

11

32

Južna Koreja

9

12

9

30

V. Britanija

9

9

12

30

45. Hrvatska

1

2

2

5

61. Srbija i CG

0

2

0

2

63. Slovenija

0

1

3

4

PEKING 2008

Zemalja: 204.

Sportova: 28.

Osvojilo medalje: 86 zemalja.

Bez medalje: 118 zemalja.

Plasman

Zemlja

zl.

sr.

br.

ukupno

Kina

51

21

28

100

SAD

36

38

36

110

Rusija

23

21

29

73

V. Britanija

19

13

15

47

Nemačka

16

10

15

41

Australija

14

14

17

45

Južna Koreja

13

9

8

30

Japan

9

6

9

24

Italija

8

9

10

27

Francuska

7

16

18

41

42. Slovenija

1

2

2

5

56. Hrvatska

0

2

3

5

61. Srbija

0

1

2

3

LONDON 2012

Zemalja: 204.

Sportova: 26.

Osvojilo medalje: 85 zemalja.

Bez medalje: 119 zemalja.

Plasman

Zemlja

zl.

sr.

br.

ukupno

SAD

46

29

29

104

Kina

38

27

22

87

V. Britanija

29

17

19

65

Rusija

24

25

33

82

Južna Koreja

13

8

7

28

Nemačka

11

19

14

44

Francuska

11

11

12

34

Italija

8

9

11

28

Mađarska

8

4

5

17

Austalija

7

16

12

35

26. Hrvatska

3

1

2

6

42. Srbija

1

1

2

4

42. Slovenija

1

1

2

4

Najuspešnije zemlje svih vremena

SAD

974

758

668

2.400

SSSR

395

319

296

1.010

V. Britanija

234

271

268

773

Francuska

204

223

248

675

Kina

201

144

127

472

Italija

199

166

185

550

Nemačka

172

182

215

569

Mađarska

167

144

163

474

Ist. Nemačka

153

129

127

409

Švedska

140

162

174

476

Najuspešniji sportisti u Londonu 2012

Majkl Felps (SAD)

plivanje

6 (4, 2, 0)

Misi Frenklin (SAD)

plivanje

5 (4, 0, 1)

Alison Šmit (SAD)

plivanje

5 (3, 1, 1)

Jusein Bolt (Jamajka)

sprint

3 (3, 0, 0)

Alison Feliks (SAD)

sprint

3 (3, 0, 0)

Dana Volmer (SAD)

plivanje

3 (3, 0, 0)

Najuspešniji sportisti svih vremena

Majkl Felps (SAD)

plivanje

22 (16, 2, 2)

Larisa Latinjina (SSSR)

gimnastika

18 (9, 5, 4)

Pavo Nurmi (Finska)

atletika

12 (9, 3, 0)

Mark Spic (SAD)

plivanje

11 (9, 1, 1)

Karl Luis (SAD)

atletika

10 (9, 1, 0)

Birgit Fišer (Nemačka)

kanu i kajak

12 (8, 4, 0)

Savao Kato (Japan)

gimnastika

12 (8, 3, 1)

Dženi Tomson (SAD)

plivanje

12 (8, 3, 1)

Mat Bjondi (SAD)

plivanje

11 (8, 2, 1)

Rej Ivri (SAD)

atletika

8 (8, 0, 0)

Najbolji sportisti po igrama

2012

Majkl Felps (SAD)

plivanje

4

2

0

2008

Majkl Felps (SAD)

plivanje

8

0

0

2004

Majkl Felps (SAD)

plivanje

6

0

2

2000

Jan Torp (Australija)

plivanje

3

2

0

1996

Džoš Džonson (SAD)

plivanje

3

0

0

1992

Vitalij Ščerbo (ZND)

gimnastika

6

0

0

1988

Mat Bjondi (SAD)

plivanje

5

1

1

1984

Karl Luis (SAD)

atletika

4

0

0

1980

Aleksandar Ditjatin (SSSR)

gimn.

3

4

1

1976

Nikolaj Andrijanov (SSSR)

gimn.

4

2

1

1972

Mark Spic (SAD)

plivanje

7

0

0

1968

Akinori Nakajama (Japan)

gimnastika

4

1

1

1964

Don Šolander (SAD)

plivanje

4

0

0

1960

Boris Šahlin (SSSR)

gimnastika

4

2

1

1956

Viktor Čukarin (SSSR)

gimnastika

3

1

1

1952

Viktor Čukarin (SSSR)

gimnastika

4

2

0

1948

Veiko Huntanen (Finska)

gimnastika

3

1

1

1936

Džesi Ovens (SAD)

atletika

4

0

0

1932

Romeo Neri (Italija)

gimnastika

3

0

0

1928

Žorž Mjež (Švajcarska)

gimnastika

3

1

0

1924

Pavo Nurmi (Finska)

atletika

5

0

0

1920

Vilis Li (SAD)

streljaštvo

5

0

0

1912

Vilhelm Karlberg (Švedska)

strelj.

3

2

0

1908

Melvin Šepard (SAD)

atletika

3

0

0

1908

Henri Tejlor (V. Britanija)

pliv.

3

0

0

1904

Aton Hejda (SAD)

gimnastika

5

1

0

1900

Alvin Krenclajn (SAD)

atletika

4

0

0

1896

Karl Šuman (Nemačka)

gimn, rvanje

4

0

0

Aleksandar Miletić

objavljeno: 14.08.2012.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.