Sitniš za Ukrajinu

Izvor: Vesti-online.com, 26.Feb.2014, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sitniš za Ukrajinu

Nasilna smena vlasti u Kijevu koštala je SAD svega 5 milijardi dolara. To je sitniš, pravi hit sa rasprodaje, u odnosu na neke druge troškove, recimo u Aziji. Amerikanci su na rat u Iraku potrošili tri hiljade milijardi dolara, isto toliko i za svoje angažovanje u Avganistanu.

Slobodan Janković

Velike sume novca trošile su se za Somaliju i razaranje Libije, lansiranje bespilotnih letelica na talibane >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << (uz civile kao "kolateralnu štetu") u Pakistanu i Jemenu. Parama se podržava angažovanje terorističkih grupa bliskih Al Kaidi u Siriji, a možda je ponajviše utrošeno za i dalje aktuelni vojni pritisak na Iran.

Oko Irana je niklo čak 40 američkih baza, ratna flota krstari po Persijskom zalivu, a cilj tog opkoljavanja je da se vlast u Teheranu prisili na kapitulaciju. Sve ove detalje iznosi u osvrtu, na svojoj internet stranici, Amerikanac dr Pol Krejg Roberts.

Ovaj veoma angažovani autor bio je početkom 80-ih u Reganovoj administraciji godinu dana pomoćnik ministra finansija SAD da bi potom podneo ostavku, a sada vodi Institut za političku ekonomiju i za sobom ima desetak značajnih knjiga. Ubrajaju ga među deset najuticajnijih autora u alternativnim medijima. Toliko o Robertsu.

U akciji Vašingtona oko promene vlasti u Kijevu nije poginuo nijedan Amerikanac, jer su ginuli samo Ukrajinci. To je omogućilo SAD da odgovornost za desetine mrtvih na Trgu nezavisnosti - pripiše samo Janukovičevom režimu i tako ubrza njegov pad. Sada su na redu neke druge igre.

Na stogodišnjicu izbijanja Prvog svetskog rata, velike sile se ponovo "kreću kao mesečari na putu ka razarajućem sukobu", ocenjuje pomenuti autor i pritom primećuje da su težnje za svetskom dominacijom pokrenule Vašington da se umeša u unutrašnje stvari Ukrajine. Ali, današnji razvoj situacije u toj zemlji sve više izmiče kontroli Amerike.

Klasičan potez u ovakvim prilikama je da SAD posle svega nametnu marionetsku vladu, ali su se u Kijevu suočili sa dva problema.

One političke marionete koje je u igru uveo Vašington - izgubile su kontrolu nad protestima, jer su im se otrgli naoružani radikalni elementi koji svoje nadahnuće nalaze u istorijskim vezama sa nacizmom. Dalje, Rusija s pravom smatra preotimanje Ukrajine od strane EU i NATO kao "stratešku pretnju" ruskoj nezavisnosti.

Američkom autoru je jasno šta se danas dešava i on upozorava svoje zemljake u državnom vrhu u Vašingtonu na činjenicu da su istočni i južni delovi Ukrajine, u vreme komunizma, sa sve svojim ruskim stanovništvom, dekretom Nikite Hruščova pripojeni toj sovjetskoj republici kako bi predstavljale protivtežu zapadnim oblastima u kojima su i dalje bile jaki fašistički elementi koji su se protiv Rusije borili na strani Hitlerove Nemačke. Potomci ovih potonjih su sada opet vojevali, ali na Trgu Majdan - protiv proruskog šefa države.

 

Logično je što sada žele da neko iz njihovog Desnog bloka bude postavljen za novog predsednika, što bi praktično izbacilo iz igre kandidate nametnute sa Zapada, pre svih bivšeg boksera Vitalija Klička koga su izviždali u centru Kijeva, da bi on kao ubedljiv dokaz svoje političke odlučnosti uputio poziv Zapadu da vojno interveniše. To je za njega "igra", ali ona sa vatrom, posle koje bi kao "plava konjica" stigli Amerikanci da gase to krizno žarište.

To je u Kijevu poručio i jastreb Džon Mekejn u pokličima upućenim demonstrantima: "Ukrajinski narode! Ovo je tvoj trenutak. Slobodni svet je uz vas! Amerika je uz vas!".

Pri tom, ako se istočni i južni delovi Ukrajine budu otcepili i ponovo pripojili Rusiji, zapadne krajeve okrnjene zemlje bi opljačkale zapadne banke i kompanije, a NATO bi tamo izgradio raketne baze koje bi ciljale one na ruskoj strani, zaključuje Roberts.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.