
Izvor: B92, 13.Nov.2018, 19:25 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Osećamo se mnogo lepše kada drugima govorimo lepe stvari
Danas je Svetski dan ljubaznosti, koji se posebno obeležava u Kanadi, Japanu, Australiji, Nigeriji, Saudijskoj Arabiji, a poslednjih godina popularnost stiče i u Indiji, Italiji, Singapuru i Velikoj Britaniji.
Zašto u Srbiji ne obeležavamo ovaj dan? Šta to, zapravo, nalažu pravila lepog ponašanja? Koliko ih često zaboravljamo?, neka su od pitanja o kojima se sa sociologom profesorkom doktorkom Gordanom Nikić razgovaralo >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << u emisiji Jutro Prve televizije.
Dobra komunikacija, osmeh, lepa reč, pokazivanje dobre volje... sve to su znaci dobronamernosti, ali koji imaju i dublji značaj.
"Kada nekome kažemo lepu reč, nama se odmah aktiviraju centri u mozgu koji su odgovorni za emocije, a koji su otvoreni. Krvotok je zatvoren sistem, a emocije i izražavanje dobronamernosti otvoren sistem. U prošlosti nam je pomagao da preživimo, a danas nam pomaaže da se osečamo lepo", kaže doktorka Nikić.
I dok se kod nas odomaćilo "nadrndano" ponašanje, dok u zemljama poput Japana to baš i nije tako, kaže doktorka i dodaje da se mi sami osećamo mnogo lepše i bolje kada drugima kažemo lepe stvari i kada primećujemo da to nama neko kaže.
"Lepo ponašanje ima suštinski značaj. Ako uzmemo rituale koji su u vezi sa konzumiranjem hrane: u prošlosti su ljudi imali način na koji se sedelo, kako se koristio pribor, kako i o čemu se razgovaralo... i to govori kako su ljudi pre nas poštovali obork, zajednicu, dobru komunikaciju i lepu reč", ističe ona.
Zbog čega danas čak i obično "Dobar dan" zvuči kao vrhunac ljubaznosti, šta se sa nama događa kada koristimo lepe reči, kako lep razgovor utiče na naše zdravlje... saznajte u snimku iz emisije.